Polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća na Spomeniku hrvatske pobjede “Oluja 95” u Kninu je u ponedjeljak ujutro počelo Središnje obilježavanje Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja te 23. obljetnice vojno-redarstvene operacije (VRO) Oluja.
Zajednički vijenac položili su predsjednica Republike i vrhovna zapovjednica Oružanih snaga Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović, predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković, predsjednik Vlade Andrej Plenković te predsjednica Zajednice udruga nestalih i poginulih hrvatskih branitelja Ljiljana Alvir.
Predsjednički kandidat Zoran Milanović položit će vijence na Gradskom groblju Mirogoj u ponedjeljak, 5. kolovoza 2019. godine, u 10:00 sati, u povodu obilježavanja Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja.
Vijence će položiti kod Središnjeg križa u Aleji poginulih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i na zajedničkoj grobnici za neidentificirane žrtve iz Domovinskog rata na Krematoriju.
Polaganju vijenca prethodila je budnica ulicama Knina koju je svirao orkestar Oružanih snaga Republike Hrvatske. Također neposredno prije polaganja vijenaca Počasni postroj dao je prijavak predsjednici Republike i vrhovnoj zapovjednici Oružanih snaga Grabar-Kitarović, koja je obavila smotru postroja.
Ljiljana Alvir, predsjednica Saveza udruga obitelji zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja, održala je govor.
“Obvezuju nas naši mrtvi, nestali, oni koji ne mogu odgovoriti, da ih pronađemo i damo mir njihovim kostima”, rekla je.
Srbiji smo ponudili suradnju i otvorili vrata, a zauzvrat smo tražili samo istinu. Nismo je dobili, šute o našim nestalima, rekla je Alvir.
“Akcija Oluja je najsjajnija kruna Hrvata, nikada se neće osjetiti toliko radosti i tuge jer sloboda se krvlju plaća, tog 5.kolovoza dočekali smo trenutak da se hrvatski barjak zavijori na kninskoj tvrđavi, obvezuju nas naši poginuli, tajne naših nestalih su s druge strane Dunava kod onih koji su razarali Hrvatsku u Beogradu u kojem potiskuju istinu o zločinima koje je kreirao Beograd koji je u crno zavio preko 13.000 naših obitelji”, rekla je Alvir zaključujući da hrvatski narod nitko ne može pobjediti jer on je pobjednički.
Govor u Kninu održao je i premijer Andrej Plenković. Svima je čestitao Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja te 23. obljetnicu vojno-redarstvene operacije (VRO) Oluja.
Predsjedanje Europskom unijom premijer je posvetio hrvatskim braniteljima.
Ponaosob se zahvalio ministru obrane Damiru Krstičeviću, ministru branitelja Tomi Medvedu te ministru unutarnjih poslova, Davoru Božinoviću, za njihov doprinos.
“Odlučni smo u namjeri da što prije nabavimo višenamjenske borbene avione”, rekao je Plenković.
Prisjetio se i poginulog vojnika Josipa Briškog, koji je ubijen u terorističkom napadu u Afganistanu.
Grabar-Kitarović: ‘Vizija dr. Tuđmana postala je naša stvarnost’
“Uvijek me u Kninu prolaze trnci. Vizija dr.Franje Tuđmana je postala naša stvarnost. Prije 24 godine poslana je poruka da da smo mi Hrvati ponosan narod i da imamo pravo odlučivati o svojoj sudbini. Poklanjam se duboko svim hrvatskim braniteljima, posebno onim stradalima i došla sam ovdje da vam kažem: veliko hvala. Ova proslava nije zbog nas političara, ovdje smo da se suočimo sa sobom i i upitamo se jesmo li učinili sve za Hrvatsku i na to pitanje se odgovor očekuje djelima, a ne riječima. To se od nas očekuje jer smo se na ovom mjestu prije 24 godine izborili da u našoj domovini sami odlučujemo”, istaknula je predsjednica.
Grabar-Kitarović: ‘U vrijeme Oluje došlo mi je da uzmem pušku i odem na bojište’
Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović u nedjelju je na kninskoj tvrđavi istaknula kako je ponosna na poginulog vojnika Josipa Briškog i dvojicu ranjenih vojnika.
Predsjednica se u Kninu prisjetila dana vojno redarstvene akcije Oluje riječima kako joj je došlo da uzme pušku i ode na bojište, ali je bila svjesna da ima dužnost u Ministarstvu vanjskih poslova.
Predsjednica je govor držala dvadesetak minuta, od toga je desetak govorila na engleskom.
Na tvrđavi se prisjetila i razgovora s vojnicima tijekom posjete Afganistanu kada ih je pitala zašto su ovdje, a najbolji odgovor je bio odgovor hrvatskog branitelja čije je ime zaboravila i koji je rekao: “Recite ljudima da se domovina brani dok su neprijatelj i opasnosti daleko. Ja sam iskusio da kada neprijatelj dođe na kućna vrata je prekrasno.”
Zamolila je i tog vojnika da joj se javi, te istaknula da je Hrvatska bila u NATO-u 1991. ne bi se dogodio ni Vukovar ni rat.
Program u Kninu
Nakon polaganja vijenaca na kninskom Trgu Ante Starčević uslijedit će prigodno obraćanje troje državnih čelnika: predsjednice Republike, predsjednika Sabora i Vlade. Po završetku prigodnog obraćanja troje državnih čelnika će se uputiti na Kninsku tvrđavu gdje će nazočiti tradicionalnom podizanju zastave Republike Hrvatske i čitanju imena poginulih i nestalih branitelja u VRO Oluja.
U programu iznad Kninske tvrđave sudjelovat će Akro grupa Hrvatskog ratnog zrakoplovstva (HRZ) “Krila Oluje,” a na tvrđavi je predviđen i nastup Klape Hrvatske ratne mornarice (HRM) “Sveti Juraj”.
Tijekom svečanosti na tvrđavi kninska crkvena zvona će zvonjavom simbolički podsjetiti na ulazak pripadnika Hrvatske vojske u Knin tijekom VRO Oluja, a bit će ispaljena i 24 počasna plotuna u spomen na 24. obljetnicu VRO Oluja. Po završetku svečanosti na Kninskoj tvrđavi sudionici će s tvrđave ići u mimohodu do crkve Velikog hrvatskog krsnog zavjeta gdje će biti služena sveta misa za Domovinu.
Prema najavljenom protokolu, na Trgu Ante Starčevića upriličit će se vojno-akrobatski ceremonijalni program. Također je najavljeno pozdravljanje sudionika moto defilea “Od Branimira do Zvonimira” i biciklističkog maratona Zadar-Knin pod nazivom “Put vjetra put Oluje.”
Tijekom cijelog dana na parkiralištu kod Autobusnog kolodvora bit će otvorena izložba Taktiičko-tehničkog zbora naoružanja i opreme.
U 84 sata oslobođena gotovo petina Hrvatske.
U oslobodilačkoj akciji “Oluji” prije 24 godine hrvatske vojne i redarstvene snage su u 84 sata oslobodile gotovo petinu okupiranih područja Republike Hrvatske.
Završna oslobodilačka vojno-redarstvena akcija Domovinskog rata “Oluja” počela je 4. kolovoza 1995., u kojoj su nakon četiri godine okupacije velikosrpskih agresora oslobođena područja u sjevernoj Dalmaciji, Lici, Banovini i Kordunu, a omogućene su i oslobodilačke akcije u susjednoj Bosni i Hercegovini.
Hrvatska vojska i specijalne policijske jedinice krenule su 4. kolovoza 1995. u 5 sati u napad duž crte od Bosanskog Grahova na jugu do Jasenovca na istoku, na bojišnici dugoj više od 630 kilometara. Hrvatske snage u istočnoj Slavoniji i južnoj Dalmaciji stavljene su u stanje pripravnosti radi mogućeg napada Vojske Jugoslavije i Vojske Republike Srpske iz BiH.
U prvim satima nakon početka oslobodilačke operacije predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman uputio je poruku hrvatskim građanima srpske nacionalnosti, u kojoj je pripadnike srpske paravojske pozvao da predaju oružje, uz jamstvo da će im biti udijeljena amnestija prema hrvatskim zakonima. Svi oni koji nisu djelatno sudjelovali u oružanoj pobuni protiv Republike Hrvatske pozvani su da ostanu kod svojih kuća i bez straha dočekaju hrvatsku vlast.
Na početku operacije Hrvatsko ratno zrakoplovstvo uništilo je neprijateljsko radio-relejno čvorište Ćelavac te središta veze na Petrovoj i Zrinskoj gori. Istoga dana oslobođeni su Sveti Rok nedaleko od Knina, koji se našao u okruženju, kao i više gradova i sela na širemu okupiranom području.
Najveći uspjeh u operaciji postignut je u prijepodnevnim satima 5. kolovoza, kad su pripadnici 4. i 7. gardijske brigade Hrvatske vojske oslobodili Knin, dotadašnje središte i simbol srpske pobune, a točno u podne na kninskoj se tvrđavi zavijorila 20-metarska hrvatska zastava. Uz Knin oslobođeni su i Gračac, Lovinac, Benkovac, Kijevo, Vrlika, Primišlje u blizini Slunja i Dubica, a hrvatske snage došle su na međunarodno priznatu granicu Hrvatske i BiH.
Sutradan, 6. kolovoza, kod Tržačkih Raštela, na granici dviju država sastaju se zapovjednici 1. gardijske brigade HV-a i 5. korpusa ABiH, general-bojnik Marijan Mareković i general Atif Dudaković. Operacijom “Oluja” hrvatske snage omogućile su Armiji BiH razbijanje srpske opsade Bihaća, čime je spriječena nova humanitarna katastrofa i zločin poput genocida u Srebrenici, gdje su u srpnju 1995. pripadnici srpskih postrojbi, pod zapovjedništvom generala Ratka Mladića, ubili više od 7000 Bošnjaka.
Isti dan hrvatske snage oslobodile su Plaško, Lički Osik, Vrhovine, Obrovac, Korenicu, Slunj i Plitvice, a već 7. kolovoza hrvatski ministar obrane Gojko Šušak objavio je završetak akcije “Oluje” u bivšim sektorima Sjever i Jug.
Predajom pukovnika Čedomira Bulata, zapovjednika 21. korpusa “Srpske vojske Krajine”, u Topuskom oko 14 sati označen je kraj operativnoga dijela te vojno-redarstvene akcije, ali i prestanak rata na teritoriju Hrvatske, iako su nastavljene vojne aktivnosti radi slamanja ostataka neprijateljske vojske i pretresa terena.
Za samo 84 sata hrvatske vojne i redarstvene snage, u kojima je bilo ukupno oko 200 tisuća ljudi, oslobodile su nešto manje od 10.500 četvornih kilometara, odnosno gotovo petinu države, što je utjecalo na završetak rata u BiH te mirnu reintegraciju Podunavlja u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske.
Po podatcima Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata u “Oluji” poginulo je 196 pripadnika hrvatskih Oružanih snaga, najmanje 1100 je ranjeno, a 15 ih je nestalo dok su gubici na drugoj strani bili “nekoliko puta veći”.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
