U utorak ujutro u emisiji “U mreži prvog” urednice Marije Gebrec Njavro gostovali su prof. Robert Podolnjak, jedan od stručnih konzultanata referendumske inicijative “Narod odlučuje”, član odbora za poslovnik i politički sustav hrvatskog Sabora i saborski zastupnik Mosta, te Furio Radin, zastupnik talijanske manjine u Saboru.
Na pitanje zašto se išlo baš na ova pitanja “koja ograničavaju prava nacionalnih manjina” profesor Podolnjak je odgovorio kako su ona slična onima iz neodržanog referenduma iz 2014. godine, te kako on nije autor pitanja već korektor. “Ta su pitanja jednom već gotovo bila na dnevnom redu”, rekao je Podolnjak podsjetivši na tumačenje ustavnog suda o broju potrebnih glasova.
Stranke ne žele mijenjati loš sustav
“Sve ove godine su političke stranke imale mogućnost reforme izbornog sustava i nije se dogodilo ništa”, rekao je Podolnjak podsjetivši kako je naročito potrebna reforma izbornih jedinica i načina glasanja birača, jer osam godina od izvješća Ustavnog suda imamo neustavnu situaciju gdje zbog različitog broja birača po jedinicama postoji nejednakost prava glasa. “Broj birača značajno odstupa po izbornim jedinicama”, rekao je Podolnjak.
Voditeljica je prema Podolnjaku cijelo vrijeme nastupala vrlo agresivno, uz posve drukčiji pristup Radinu.
Na pitanje zašto je dodano sporno pitanje o pravima manjinskih zastupnika kojeg nije bilo prije 4 godine rekao je kako već desetak godina postoji problem da se vlada bira manjinskim glasovima kao odlučujućim, te kako se za ograničenje manjinskih mandata godinama zalažu brojni političari, novinari i ustavni stručnjaci.
“Imali smo i odluku Ustavnog suda od 2011. kad je ukinuo neke jako važne odrednice zakona o nacionalnim manjinama koje su se ticale i izbora i dvostrukog prava glasa”, podsjetio je Podolnjak. “U toj odluci koja je bila izrazito sporna za zastupnike nacionalnih manjina, ali donesena jednoglasno i uz potporu stručne javnosti, pokazuje se da je to pitanje već dugo sporno”, rekao je Podolnjak, i podsjetio kako je to pitanje djelomično rezultat političke situacije, odnosno činjenice da su zastupnici manjina jako važni u segmentu održavanja parlamentarne većine, a njihov mandat nije tako zamišljen i trebao bi biti drugačiji.
Odluka Ustavnog suda kojom je ukinuto dvostruko pravo glasa za Radina “sramotna”
Radin je pak napao Podolnjaka rekavši kako je i on sudjelovao u toj odluci Ustavnog suda od 2011. i kako se poziva na “autoritete koji danas tvrde potpuno drugačije od onog što su tvrdili onda”. Rekao je kako se želi se oduzeti prava zastupnicima nacionalnih manjina da budu zastupnici iste kategorije kao i zastupnici svih drugih stranaka. Podolnjak mu je rekao kako sjedi u Saboru s puno manje glasova nego drugi zastupnici.”
> Većina europskih država bez povlastica za manjine u parlamentu (I. dio)
Radin je optužio Podolnjaka kako se želi “otarasiti jednog dijela birača, radi se o deset posto”, i rekao kako je na referendumu dovoljan i jedan glas da prođe jer nema ograničenja koliko birača mora izaći na njega (to je ukinuto prije referenduma o ulasku u EU). Kritizirao je Predsjednicu jer je pozvala da se pretrese politička situacija u Hrvatskoj i rekao kako je ona ta koja “treba držati stabilnost”, te Podolnjaka proglasio “autorom neslavne akcije”. “Ne znam što odgovoriti, neka kaže nešto konkretno pa da mu odgovorim”, rekao je.
Podolnjak je podsjetio da Radin kao zastupnik govori o svom mandatu i kako je on u očitom sukobu interesa, jer je jasno da će braniti svoj mandat kao i ostali zastupnici nacionalnih manjina. “Po Ustavu mandat zastupnika manjina nije isti kao ostalih zastupnika, ja sam izabran u općoj jedinici a on u 12 jedinici”, rekao je i podsjetio da se u članku 15 Ustava kaže da se pripadnicima nacionalnih manjina može osigurati da biraju svoje zastupnike, dakle da se ne biraju temeljem Ustava nego Zakona o pravima nacionalnih manjina.
> Namještanje izbora: Srbima plaćao prijevoz u zamjenu za glas SDSS-u?
Manjine većinom glasuju za većinske liste
“Kad govorimo o zastupnicima manjina, bilo bi za očekivati da pripadnici manjina prvenstveno glasaju za svoje zastupnike, dok oni uglavnom glasaju za većinske liste – samo 18 posto glasuje za zastupnike nacionalnih manjina, a bar dvije trećine za većinske liste, što znači da su većini pripadnika manjina važniji kandidati i liste u općim jedinicama nego oni koji bi trebali biti njihovi zastupnici”, podsjetio je Podolnjak.
> (FOTO) Prof. Podolnjak: ‘Koliko ima birača u Republici Hrvatskoj?
Radin ga je na to pak opet optužio da želi izbaciti zastupnike nacionalnih manjina iz Sabora, jer smetaju “u nekim trenucima”. Rekao je kako je neugodna situacija kad manjine moraju biti jezičac na vagi i podržati ovu ili onu vladu, te kako je dva puta bio u takvoj situaciji, no, rekao je “bit će puno veći problem ako mi sad rušimo tu vladu”.
> Radin uskraćuje podršku Vladi dok se HDZ ne distancira od Brkića
“Danas je opći populizam, svi se pozivaju na narod”, dodao je i rekao kako “ne zna ni jednog Talijana koji glasa za Most”.
“Koliko Talijana glasa za vas, a koliko za opće liste”, pitao ga je Podolnjak, a one je priznao da je to ovaj put bila četvrtina upisanih birača, ali je za to optužio Podolnjaka, rekavši da je to “jer je gospodin Podolnjak s njegovim trenutnim istomišljenicima rušio nešto u izbornom zakonu a to je dodatno pravo glasa”. Usto je rekao kako, po njemu, “dodatno pravo glasa nije dvostruko pravo glasa“, i rekao kako to “u Ustavu piše”, iako je Ustavni sud 2011. jednoglasno odlučio suprotno tome.
> Radin: Neću podržati Vladu u kojoj je Hasanbegović
Na pitanje voditeljice “koliko zemalja poznaje takav sustav” Radin je rekao kako “to piše u Ustavu”, a na ponovljeno pitanje spomenuo je Sloveniju i Rumunjsku. Pozvao je i na krojenje izbornih jedinica tako da pogoduju izboru zastupnika iz redova nacionalnih manjina jer “to doprinosi stabilnosti zemlje”, po njemu, i napao ustavne stručnjake da ruše temelje države koja je po njemu izgrađena “nakon drugog svjetskog rata”.
> Nastavak trgovine: Furio Radin potpredsjednik Sabora
Podolnjak je pak na pitanje je li to udar na nacionalne manjine i bi li se time stvorili zastupnici invalidi, odnosno kako tumači tu “diskriminaciju” i je li to udar na Plenkovića, rekao kako se pitanje sudjelovanja manjinskih zastupnika na glasanju o povjerenju vladi ponavlja od 2007. godine i stalno se aktualizira svakih nekoliko godina, kad oni budu jezičac na vagi koji pomaže održavanju pojedine vlade.
Perverzna situacija
“Danas je jasno da bez 8 zastupnika nacionalnih manjina premijer ne bi imao većinu u Saboru, dakle kod posljednjeg preslagivanja, kad smo pozivali na prijevremene izbore koji su bili jedino demokratsko rješenje nakon preslagivanja uz potporu HNS-a, osuđenog u javnosti, zastupnici manjina su podržali i održali Vladu”, rekao je. Podsjetio je kako je ovo perverzna situacija vidljiva i javnost, gdje manjinci imaju toliko prijepora s Premijerom, ne idu čak zajedno na komemoraciju u Jasenovcu, ali čine jednu vladu i parlamentarnu većinu.
> Zašto su Pupovac i Radin protiv demokratizacije izbornog sustava?
Na pitanje zašto se išlo na “ograničavanje prava nacionalnih manjina a zaboravilo se na predizborne koalicije” Podolnjak je rekao kako je zabrana predizbornih koalicija nešto za što se zalagao u stručnom i znanstvenom smislu te kako neke države to izričito zabranjuju, npr Njemačka, no kako su prošli put mnogi stručnjaci su rekli da je to protivno načelu slobode udruživanja i demokratskog višestranačkog sustava i da bi to bilo sporno na Ustavnom sudu.
> Premijer izdao naputak Ustavnom sudu o referendumskim pitanjima ‘Narod odlučuje’
Voditeljica je htjela znati i zašto se ne dira pravo glasa građana RH bez stalnog prebivališta u Hrvatskoj, tzv. dijaspore, jer je “činjenica da oni glasaju za zakone koji se njih ne tiču” (!) na što je Podolnjak odgovorio kako je ono ograničeno trulim kompromisom HDZ-a i SDP-a, no kako ovaj put nije bilo na dnevnom redu jer za svako pitanje treba prikupljati posebno potpise, što je logistički izuzetan pothvat.
> Većina država u EU nema predstavnike manjina u parlamentu (II. dio)
“Recite mi što je rekao da mogu odgovoriti”, bio je Radinov odgovor na to. On se međutim složio da građani dijaspore trebaju glasati dopisno ili elektronski jer i on tako glasuje u Italiji i kako nije da se pravo glasa za Hrvate izvan domovine ograniči na tri glasa. Po radinu treba mijenjati izborni sustav samo u vezi dopisnog glasanja a za spuštanje praga smatra da će “fragmentirati politički život”. Pohvalio se kako oni držeći Plenkovića na vlasti doprinose stabilnosti zemlje. “Zemlja mora ići ekonomski dalje, ne može imati izbore svake godine”, ponovio je čest argument zagovornika statusa quo. Na kraju je rekao kako je “na djelu je jedna velika diskriminacija.”
Podolnjak je za kraj rekao kako u dvije velike stranke postoji raspoloženje da se pitanja stave na Ustavni sud, te odgovorio na optužbe Radina o neprovođenju reformi time da su preferencijski glasovi tema koja godinu dana stoji na dnevnom redu. “To smo predlagali ali to parlamentarna većina ne želi, a ni neke oporbene stranke, ali se čude kad građani žele birati svoje zastupnike bar između ponuđenih”, rekao je na što je Radin uzvratio kako je on “izabran svaki put imenom i prezimenom”.
Tekst se nastavlja ispod oglasa