Što nam donosi ovršni zakon hoće li ovrhe bit jeftinije i hoće li se ovrhe odnosno sudionici koncentrirati na sudove. Što znači da će javni bilježnici biti povjerenici sudova koji će donositi konačnu odluku. O ovoj temi u Studiju 4 HRT-a govorio je Mislav Kolakušić, sudac Trgovačkog suda u Zagrebu.
Novi ovršni zakon uskoro će biti upućen u javnu raspravu. Prema njemu, postupak će se voditi na sudovima, pokretat će se elektronički.
“Najveća promjena u novom ovršnom zakonu je ta da kad se građani odsele van Hrvatske u druge države Europske unije moći će biti ovršeni, što prije nisu mogli biti, uvodi se novi sud, kvazi sud”, rekao je Kolakušić
“Javni bilježnici i dalje ostaju i novac umjesto da ulazi u državi proračun on će odlaziti u privatne džepove. Sudovi će sada po ovom načinu biti zatrpani. Oni su i pošta javnih bilježnika i oni koji će odraditi sav posao, a javni bilježnici će samo dobiti novac za pristojbu. Mi smo jedina država u kojoj javni bilježnici na ovakav način sudjeluju”, objasnio je Kolakušić.
> Sudac Kolakušić: ‘Žele da šutim jer se Ovršni zakon može izmijeniti za nekoliko dana’
> Ovrhe: 5 apsurda hrvatskih ovrha
Tvrdnju Ministarstva pravosuđa da će javni bilježnici olakšati provođenje postupaka i rad sudova Kolakušić je nazvao jednom u nizu laži. Ovršni postupak na temelju vjerodostojnih isprava u Hrvatskoj se donosi 700.000-800.000 svake godine. To su rješenja za neplaćenu vodu, telekomunikacije i drugo. U Austriji već 15 godina to radi softver koji popuni sve i pošta se otprema bez fizičkog sudjelovanja sudaca i sudska pristojba odlazi u državni proračun.
Slovenci su to još malo doradili. Kod njih se godišnje napravi 250.000 ovrha i šest je sudaca zaduženo za softverski način donošenja odluke. Kod nas će sudovi biti zatrpani, opterećenje za suce veliko, umjesto da smo uzeli ovaj sustav. Zašto nismo uzeli taj sustav? Da bi zarađivali pojedinci umjesto svi građani. Da smo imali 2010. godine kada su krenuli blokirani građani, tada ih je bilo samo 20.000 blokiranih, slovenski sustav temeljem 8 milijuna ovrha provedenih kod nas u državnom proračunu RH bi bilo 2,5 milijarde kuna, a ovako nije ništa, naglasio je Kolakušić.
Mogu li ovrhe biti jeftinije?
Ovrhe mogu biti jeftinije. Za ovrhe vođene softverskim sustavom nema pravog troška ovrhe i zato se ja zalažem za taj sustav. Ovrhovoditelj se ulogira u sustav i ispuni. Tada država s obzirom na ovu katastrofalnu situaciju može reći nema pristojbe, ali nema ni troška sastavljanja po odvjetniku zato jer je ovršni zakon oduvijek glasio ‘priznaje se samo nužan trošak’. Za sastavljanje prijedloga za ovrhu je potrebno nekoliko sekundi.
> Bunjac iz Živog zida: ‘Ovršni zakon najteži je zločin HDZ-ove i SDP-ove vlasti’
Ovrhe bi mogle biti, ako su pod 100%-tnom kontrolom države, potpuno besplatne bez ijedne lipe troška. To bi bila najveća pomoć blokiranima. Građani su blokirani niskim iznosima. Ljudi su pali u dužničko ropstvo zbog 200 kuna jer im za to dođe račun na 1200 kuna. Onda umirovljenik ako to plati ne može platiti drugi račun i upada u dužničko ropstvo. Ovo neće spasiti ljude koji duguju više od 100.000 kuna, ali bi spasilo stotinu tisuća građana svake godine da ne upadaju u dužničko ropstvo bez potrebe, objasnio je Kolakušić.
Je li Agrokor završena priča za gospodarstvo u pravnom smislu?
“U pravnom smislu Agrokor nije sigurno završena priča. U Agrokoru će buduće državne antikorupcijske agencije imati užasno puno posla. Prekršeni su apsolutno svi hrvatski propisi. Može nas sustići jako veliki broj kaznenih postupaka, a onda nakon toga oni mogu biti i podloga za postupke za naknadu štete”, ističe sudac.
“Tu su izgubili građani kroz mirovinske fondove, dioničari, dobavljači. Imamo kazneno djelo pogodovanja vjerovnicima. Ovo je nezamislivo da bi tijekom stečajnog postupka, a ovo je bio stečajni postupak, isplatite jednom vjerovniku lipu više, a ovdje se radi o stotinama milijuna kuna. To je kazneno djelo”, rekao je Kolakušić.
