Višnja Ljubičić u službenom dokumentu o rodnim studijima: ‘Uistinu lijepa vijest!’

Ljubičić
Foto: fah, ffzg.hr, Montaža: Narod.hr

Kako bi opravdali pokretanje rodnih studija, profesori i rodni ideolozi su u elaboratu o studijskom programu morali navesti dokumente najmanje triju organizacija vezanih za tržište rada. Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, Savez samostalnih sindikata Hrvatske i Hrvatsko sociološko društvo donijeli su zaključak kako će za magistre rodnih studija biti posla. Što je u svom obrazloženju rekla pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić?

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Pravobraniteljica Ljubičić budućnost žena vidi u rudnicima?

Ljubičić: ‘Uistinu lijepa vijest’

Pravobraniteljica Ljubičić uputila je dokument prof. Branki Galić, sociologinji i rodnoj ideologinji s Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Predmet je naslovljen: „Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, pokretanje interdisciplinarnog diplomskog studija Rodni studiji“. Ljubičić se zahvaljuje na informaciji o pokretanju Rodnih studija. „To je uistinu lijepa vijest“, napisala je pravobraniteljica za ravnopravnost spolova. Podsjetila je na „dugogodišnje nerealizirane napore za sustavnim i cjelovitim uvođenjem rodnih studija“ u visoko obrazovanje.

> Evo kako je Senat Sveučilišta u Zagrebu jednoglasno pustio Rodne studije dalje

Ljubičić: Uvođenje ženskih/rodnih studija bilo je predviđeno još prije 20 godina

Nakon izražavanja radosti zbog pokretanja rodnih studija, Ljubičić je krenula u obrazloženje zašto su oni nužni. Pozvala se na članak 3. Ustava Republike Hrvatske koji spominje ravnopravnost spolova kao jednu od najviših vrednota države. Potom ističe UN-ovu Milenijsku deklaraciju (2000.) koja također naglašava isto. Slijedom toga, rodni studiji su „jedan od mehanizama putem kojih se ravnopravnost spolova kroz visoko obrazovanje inkorporira kao jedna od temeljnih društvenih vrijednosti“.

Ljubičić napominje i kako je Vlada RH u okviru jednog od „Hrvatskih milenijskih podciljeva za promicanje ravnopravnosti spolova“ navela „podržavanje rodnih istraživanja i ženskih studija“. Prije više od 20 godina Vlada RH je „Nacionalnom politikom za promicanje ravnopravnosti spolova“ predvidjela uvođenje „ženskih/rodnih studija“.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
> Rektor Lakušić o Rodnim studijima: To su zapravo ženski studiji

Pravobraniteljica o ‘rodnim stereotipima’

Ured pravobraniteljice za ravnopravnost spolova prati ovu tematiku od samog početka. Ljubičić smatra kako je pokretanje rodnih studija nužno za potpuno poštivanje Zakona o ravnopravnosti spolova u području visokog obrazovanja. Govoreći o ravnopravnosti spolova, pravobraniteljica spominje i potrebu „uklanjanja rodnih stereotipa“ na svim razinama“. Također, napomenula je i kako treba „uvažavati rodne aspekte u svim obrazovnim područjima“. Očito je kako i Ljubičić pravi razliku između spola i roda.

> Za prof. Branku Galić rodni studiji su znanost, a svi koji su protiv su retrogradni, fanatični i zadrti

Ljubičić: Postoji niz poslodavaca za magistre rodnih studija

Na kraju dokumenta, Ljubičić izražava zadovoljstvo što postoji „niz potencijalnih poslodavaca za diplomirane studente/ice rodnih studija“. Zaključuje s mišlju kako će magistri rodnih studija dobro doći „svim državnim, javnim i drugim institucijama, akademsko-istraživačkoj zajednici, organizacijama civilnog društva, te medijskim kućama i portalima“. Profesorici Galić zaželjela je puno uspjeha u prijavi Rodnih studija.

Loader Loading...
EAD Logo Taking too long?

Reload Reload document
| Open Open in new tab
Voditeljica rodnih studija prof. Čakardić HZZ-u predstavila rodne oficire? Što je to?

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.