Provedba parlamentarnih izbora održanih 17. travnja završena je objavom konačnih rezultata izbora od strane Državnog izbornog povjerenstva. Trenutno se nalazimo u fazi postizbornih pregovora politički aktera koji, čini se, idu u smjeru skorog kristaliziranja vladajuće većine. Ta je pretpostavka ključna za konstituiranje Sabora i dodjeljivanje mandata za sastavljanje vlade koji uskoro slijede.
Rok za konstituiranje sabora
U ponedjeljak 29. travnja Državno izborno povjerenstvo objavilo je službene rezultate parlamentarnih izbora održanih 17. travnja. Time je počeo teći rok od 20 dana za konstituiranje Hrvatskog sabora. Prema tome, krajnji rok za održavanje konstituirajuće sjednice Sabora je nedjelja 19. svibnja. Sabor na prvo zasjedanje saziva predsjednik Republike. On, sukladno svojim ovlastima, ne mora čekati krajnji datum nego to može učiniti i ranije. Dobra je demokratska praksa dosad bila da predsjednik RH ostavi dovoljno vremena da zastupnici na vrijeme dobiju pozive na sjednicu. Sabor se konstituira izborom predsjednika koji mora zadobiti povjerenje barem 76 zastupnika.
>Radić (DP): Povećat ćemo plaće premijeru, ministrima i državnim tajnicima
Rok za sastavljanje Vlade
Sukladno Ustavu, predsjednik povjerava mandat za sastavljanje Vlade osobi koja, na temelju raspodjele zastupničkih mjesta u Hrvatskom saboru i obavljenih konzultacija, uživa povjerenje većine svih zastupnika. Riječ je o osobi koja uspije prikupiti minimalno 76 potpisa zastupnika koji je podržavaju. Zanimljivo, u Ustavu i zakonima ne postoji vremenski rok u kojem predsjednik RH dodjeljuje mandat.
Nakon što predsjednik dodijeli mandat za sastavljanje Vlade, kreće i rok od 30 dana u kojem mandatar mora sastaviti vladu. Ukoliko u tome uspije, u tom roku mora program Vlade i Vladu predstaviti Saboru i tražiti glasovanje o njoj.
Ako pak u roku od 30 dana ne uspije sastaviti Vladu, predsjednik mu može dati dodatni rok do najviše 30 dana. Ako ni u tom roku mandatar ne uspije sastaviti Vladu ili ako predložena Vlada ne dobije povjerenje Hrvatskog sabora, predsjednik će povjeriti mandat za sastav Vlade drugoj osobi.
Ako sastavljanje Vlade ne bi uspjelo ni s drugim mandatarom, prema Ustavu, predsjednik RH će imenuje privremenu Vladu i raspisuje prijevremene izbore za Hrvatski sabor.
>Europski izbori: DIP zaprimio 25 lista, evo kakve su poruke poslane
Tijek pregovora
Dosadašnji tijek postizbornih pregovora govori da će okosnicu buduće vlade činiti HDZ i DP uz dodatak dijela manjinskih zastupnika i pokojeg “slobodnog strijelca”. Prema navodima čelnika stranaka u pregovorima dogovor samo što nije postignut, a bruse se posljednji detalji vezani uz raspodjelu odgovornosti za pojedine resore te kadrovska pitanja.
Predsjednik Zoran Milanović još nije službeno sazvao konstituirajuću sjednicu Hrvatskog sabora. Takva odluka, zbog blizine krajnjeg roka za održavanje, očekuje se u narednim danima. Nakon toga, kako izgleda, Plenković će predsjedniku Milanoviću predočiti potpise 76 ili više saborskih zastupnika koji ga podupiru i zatražiti mandat za sastavljanje vlade.
Milanović tada neće imati druge, ukoliko ne želi (ponovno) izlaziti iz okvira Ustava, nego da Plenkoviću mandat i dodijeli. Plenković će tada službeno imati rok od 30 dana za sastavljanje vlade te njeno izglasavanje u Saboru.
