Podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da je, u 449 od ukupno 556 općina i gradova u Hrvatskoj u nepunih sedam godina – od travnja 2011. do kraja 2017. godine – zabilježen je ukupni pad broja stanovnika, a u njih čak 105 pad je iznosio 15 ili više posto.
DZS je procijenio broj stanovnika po općinama i gradovima uzimajući u obzir podatke o prirodnom prirastu, odnosno razlici između umrlih i rođenih u tom periodu, te službene podatke o iseljavanju koji su, prema objektivnim procjenama, kad se radi o iseljavanju u inozemstvo, manji od realnih podataka.
Na razini države najveće postotno smanjenje broja stanovnika doživjele su manje općine, s pretežno staračkim stanovništvom: u Erveniku, Civljanama i Biskupiji, općinama u Šibensko-kninskoj županiji, broj stanovnika smanjio se za oko 40 posto u odnosu na broj zabilježen tijekom Popisa stanovništva 2011. godine.
Od četiri najveća grada, porast je zabilježen samo u Zagrebu, i to od svega 1,8 posto stanovnika. Ostala tri hrvatska grada s više od 100.000 stanovnika zabilježila su pad – Split od 3,8 posto, Osijek od 4,5 posto, a Rijeka od 7,4 posto, piše Jutarnji.
Najlošije u Slavoniji i zaleđu Dalmacije
Među županijskim središtima najveći je pad broja stanovništva bilježi se u Vukovaru koji je izgubio svakog 6. stanovnika – u Vukovaru je, na temelju podataka za proteklih sedam godina, umiralo dvostruko više ljudi nego što se rađalo djece, a iseljenika je bilo trostruko više nego doseljenika.
Sisak, Požega i Slavonski Brod izgubili su više od 8 posto stanovnika, a grad s najvećim padom stanovništva je Hrvatska Kostajnica. U Kostajnici je 2011., prema podacima DZS-a, živjelo 2756 stanovnika, a na kraju 2017. njih 712 – 26 posto! – manje. Glina je također ostala bez svakog 4. stanovnika, Knin i Pakrac bez svakog petog, Ilok i Županja bez svakog šestog…
Ukupno gledajući, najlošije stoje Slavonija i zaleđe Dalmacije, dok je najviše onih s porastom stanovnika u općinama Istre, Primorja i na otocima.
