Žalac: Vlada neće ukinuti županije, a o budućnosti općina ćemo tek odlučiti

Snimka zaslona

Premijer Andrej Plenković i svi ministri sastali su se s hrvatskim županima i predstavnicima gradova i općina. Što je danas zaključeno, te hoće li biti reforme lokalne samouprave, odnosno koja je budućnost gradova i općina, o tome su u emisiji Otvoreno govorili ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Gabrijela Žalac (HDZ), predsjednik Hrvatske zajednice županija i župan Šibensko-kninske županije Goran Pauk (HDZ), župan Krapinsko-zagorske županije Željko Kolar (SDP), predsjednik Odbora za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu i gradonačelnik Grada Labina Tulio Demetlika (IDS) i gradonačelnik Grada Đurđevca Željko Lacković.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ministrica Gabrijela Žalac potvrdila je kako u mandatu ove Vlade neće biti ukidanja Županija.

“Što se tiče ukidanja općina, o njima će Vlada voditi raspravu s županima, gradonačelnicima i načelnicima kako bi vidjela sve prednosti i nedostatke donošenja te odluke”, poručila je Žalac.

Na pitanje zašto je onda predsjednik Sabora Božo Petrov rekao da cjelovita reforma lokalne samouprave kreće 1. siječnja 2018. ministrica je odgovorila kako će o tome još razgovarati na sjednicama Vlade.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Gradonačelnik Grada Labina Tulio Demetlika pozdravio odluku Vlade o zadržavanju postojećih županija. Kazao je kako Kukuriku koalicija nije uspjela provesti decentralizaciju, te da se nada da će ova Vlada uspjeti. Dodao je kako je potrebno provesti fiskalnu i funkcionalnu decentralizaciju kako bi se županije ojačale.

Župan Krapinsko-zagorske županije Željko Kolar kritizirao je dosadašnje vlade, koje kako je rekao, već 10-ak godina prebacuju dio poslova na lokalnu upravu i samoupravu bez financijskih sredstava. Upozorio je kako je Hrvatskoj treba novi Zakon o financiranju jedinica lokalne samouprave i uprave. Da je danas pobijedio glas razuma smatra predsjednik Hrvatske zajednice županija Goran Pauk. Kazao je kako bi preustroju države u pet regija bio povratak u stari socijalistički sustav.

S druge strane, gradonačelnik Grada Đurđevca Željko Lacković kazao je kako previše ljudi radi u na poslovima lokalne samouprave i uprave. Dodao je da se male općine i gradovi mogu voditi bez profesionalnih političara, odnosno da njima upravljaju građani kojima bi to bio dodatni, a ne primarni posao.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Sa ovom funkcionalnom decentralizacijom daje se mogućnost malim općinama i gradovima da resurse koje imaju na vlastitom području stave u funkciju i da si ostvaruju veće prihode”, kazao je gradonačelnik Labina. “Tek ako to nisu u stanju ostvariti, mora se postaviti pitanje postojanja takve općine ili grada”, zaključio je.

Župan Šibensko-kninske županije Goran Pauk, u potpunosti je protiv ukidanja općina.
“To bi vodilo totalnoj depopulaciji tog područja i totalnoga skretanja tog stanovništva u neke druge centre i ništa dobroga nam ne bi donijelo. Rješenje po pitanju nefunkcionalnih općina vidi u dobrovoljnom udruživanju. Mi se kao županije stavljamo tu na raspolaganju da u slučaju reforme općinske koja bi išla u smjeru da se neke općine povezuju kako bi mogle objediniti neke svoje funkcije koje radi skromnih mogućnosti ljudskog kapaciteta nisu u mogućnosti organizirati, mi ćemo kao županije obavljati jedan dio posla za njih”, rekao je Pauk.

Željko Lacković, gradonačelnik Đurđevca koji je 40 mjeseci tu dužnost obavljao volonterski kako bi spasio posrnulu blagajnu, u rukavicama je predsjednika Hrvatske zajednice županija nazvao profesionalnim političarem.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Vidite političar je postalo profesionalno zanimanje u Hrvatskoj. Nemate ograničenje na koliko se mandata možete kandidirati za malog načelnika ili gradonačelnika i on raspolažući sa sredstvima može to biti u beskraj”, ocijenio je. Dodao je kako takvi političari nikad sami neće prekinuti svoj posao kako bi se vratiti raditi u realni sektor i u tome vidi problem.

Upozorio je da je njegov Đurđevac nekad bio jako središte sa bogatom administracijom koju je Vlada rascijepala. Sada strahuje da će njegov grad završiti u nižoj kategoriji po najavljenim indeksacijama iz porezne reforme Đurđevac i takve primjere još više oslabljeti.

Porezna reforma brine i gradonačelnika Labina. “Bojim se da ona pokazuje da idemo ka dalje jednoj centralizaciji. Nadam se da sastanak nije kozmetički”, poručio je. Demetlika je dodao kako se premijer Plenković danas „ispričao“ zbog načina na koji su doneseni ti Zakoni te da je obećao da će s vršiteljima vlasti lokalne i regionalne samouprave već u srpnju razgovarati kako bi proračun za iduću godinu bio bolji.

Da će do razgovora o proračunu za 2017. između Vlade s jedne strane i župana, gradonačelnika i načelnika Hrvatske s druge strane doći, potvrdila je ministrica regionalnog razvoja i fondova Europske unije. Navela je i kako sve županije zajedno imaju 2200 zaposlenih. Raspolažu sa 3,7 milijarde prihoda. Grad Zagreb ima 2800 zaposlenih, a sve ostale općine i gradovi 10200 te ukupne prihode od 18,5 milijardi kuna. Uz to, kazala je kako njeno ministarstvo trenutno ima 2484 projekta za lokalne sredine, ukupne vrijednosti 21 milijardu kuna.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Na brojke ministrice odmah je reagirao Željko Lacković koji je kazao kako je to sve čista politika. “Meni ne treba županija, meni treba decentralizacija da vratim administrativno središte kakav sam bio 150 godina, a ne da me vi vratite još jedan stupanj niže i date mi milijardu kuna. To me neće razviti – to će me upropastiti”, zaključio je.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.