Prošlo je oko šest godina od dana kad je Mijo Crnoja, nesuđeni ministar hrvatskih branitelja u Vladi nestranačkog premijera Tihomira Oreškovića, čiji je mandat trajao samo šest dana, napustio ministarsko mjesto. Učinio je to nakon brojnih objava medija u kojima im je u njegovom slučaju bilo jako važno mjesto mjesto prebivališta, dok im isto to u slučaju afere Zambija i odluka suda u Zlataru o posvojenjima iz DR Kongo nije važno.
> Bivši ministar Crnoja: Mediji su me neistinito prikazivali kao najvećeg kriminalca
“U mirovini sam i, kako kaže narodna poslovica, ‘dao Bog pa se zabavio sam o sebi’, mene je to sustiglo. Bavim se sam sobom i medijima koji su me besramno oklevetali i ocrnili izmišljajući i proizvodeći kojekakve nepostojeće afere, te su me u javnosti neistinito prikazivali kao najvećeg kriminalca nanoseći meni i mojoj obitelji sve vrste šteta – od materijalnih do emotivnih. Zbog svega toga sam bio prinuđen pokrenuti nekoliko sudskih postupaka, a to sve skupa dugo traje, ali istina će, iako sporo, na kraju ipak pobijediti”, ističe Mijo Crnoja u razgovoru s Renatom Rašović za Večernji list 2019.
Od spomenutih šest dana toga siječnja 2016., dva posljednja dana njegova mandata u Banskim dvorima trajali su pregovori o Crnojinoj daljnjoj sudbini nakon što su mu mediji stavili na teret da je izbjegavao plaćanje prireza te da novac koji je dobio iz povlaštenog kredita za branitelje nije iskoristio za gradnju kuće. Godine 2010. Samobor je dodijelio besplatno parcelu od 660 četvornih metara Crnoji. Uvjet je bio da u roku tri godine napravi kuću.
Kao adresu stanovanja Crnoja je prijavio samoborsku adresu na kojoj se nalazila tek drvena baraka. U Vladu su tijekom dva dana pregovora pozvani neovisni pravni stručnjaci kako bi pregledali pregršt dokumentacije koju je donio Crnoja, pa nadležnima predstavili rezultate svoje ekspertize. A ti mu rezultati, s obzirom na to da je ubrzo objavio kako se povlači s dužnosti, evidentno nisu išli u korist, dok su u dramatičnom obraćanju javnosti u kasnim noćnim satima, u izravnom prijenosu s Trga sv. Marka, premijer Orešković i potpredsjednik Vlade Tomislav Karamarko izjavili da će Crnojinu ostavku prihvatiti “u skladu sa svim demokratskim običajima i načelima pravne države”.
O tužbama i gradnji kuće
“Sudske sam postupke pokrenuo protiv svih medija koji su o meni proizvodili ili prenosili neistinite i lažne konstrukcije, s kojima sam u javnosti teško osramoćen, obezvrijeđen i oštećen. Nadam se da će presude protiv tih medija i novinara pridonijeti zaštiti budućih potencijalnih žrtava političko-medijskih manipulacija.”
“U proizvodnji mojeg slučaja su ponajprije bili odlučujući politički interesi, koji su napuhavani uz pomoć medija gotovo istog trenutka kad sam postao ministar. Tada je započela spirala podmetanja i neistina na temelju kojih su postupale i neke institucije. Prvostupanjski je sud bez političkih pritisaka donio presudu na osnovi jasnih činjenica, dokaza i argumenata. Sada očekujem i potvrđujuću, pravomoćnu drugostupanjsku odluku, te tek nakon toga mogu pokrenuti postupak dobivanja građevinske dozvole i krenuti s izgradnjom kuće”, dodao je.
“Ne postoji ni jedan valjan ili opravdan razlog da to ne učinim. Međutim, sramotni sudski spor, koji je pokrenuo Grad Samobor, spriječio me je da to već prije napravim. Dakle, ja iz ove situacije ne mogu nikako sam i na svoju ruku izaći, o tome odlučuju institucije ove države i lokalne samouprave, koje ipak, kako tako-rade svoj posao, pa sam na kraju uvjeren kako će sve biti u redu i da ću već sljedeće godine započeti s izgradnjom obiteljske kuće”, rekao je Crnoja 2019. godine.
Spor je okončan u travnju 2020. Za 24sata iz grada Samobora su potvrdili da je spor s Crnojom okončan i da je na parcelu ponovno upisan Grad.
> Zambija: Hrvati optuženi za trgovanje djecom pušteni da se brane sa slobode nakon što ispune određene uvjete
> Prof. Hrabar o aferi Zambija: Sud u Zlataru nije smio izdati odluke za uhićene parove, ako im tamo nije prebivalište
Zašto medijima nije važno prebivalište uhićenih u Zambiji?
Sa slučajem u Zambiji pokazalo se da medijima sada nije važno mjesto prebivališta. Nakon nekoliko tjedana pokušaja dolaska do podataka jesu li i na koji način optuženi u Hrvatskoj dobili dozvolu za posvajanje djece iz Konga, objavljeno je kako je odluku posvojenju djece iz Konga za tri od četiri para donio Sud u Zlataru (Krapinsko-zagorska županija). No, prema dostupnim informacijama, nitko od ta tri para nema prebivalište na tom području, a za četvrti par odluku je donio Sud u Varaždinu. No, medijima u Hrvatskoj u ovom slučaju prebivalište nije važno.
Uhićena su sljedeća četiri para: Damir Magić, elektrotehničar i Nadica Magić, profesorica kemije, Zoran Subošić, gitarist Hladnog piva i Azra Imamović Subošić, službenica Ustavnog suda RH, veterinar Ladislav Peršić i njegova supruga Aleksandra Peršić, vlasnica obrta za njegu kućnih ljubimaca te Noah Kraljević, nekad Dalija Pintarić, rođenog kao žena, za koju se navodi da je “promijenila spol”, inače vijećnica stranke Možemo u Zagrebu, koju određeni mediji danas predstavljaju kao “aktivista za ljudska prava” i Ivona Kraljević, koja radi u Hrvatskom narodnom kazalištu.
Važnost prebivališta zbog mjesne nadležnosti sudova
Prof. dr. sc. Dubravka Hrabar s Katedre za obiteljsko pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu, istaknula je kako Sud u Zlataru nije smio odlučivati o ovim slučajevima ukoliko te osobe nemaju prebivalište na tom području.
“U odnosu na nadležnost hrvatskih sudova, Zakon o međunarodnom privatnom pravu je jasan. Postupak priznanja strane sudske odluke izvanparnični je postupak te se, prema čl. 72. st. 1., mjesna nadležnost (sud u Zlataru ili bilo kojem drugom gradu u RH) određuje prema prebivalištu stranke. Daljnje odredbe primjenjuju se ako stranke nemaju prebivalište u Hrvatskoj, no čini se da to nije slučaj kod ovih “kongoanskih posvojenja”. Činjenica je da se prebivalište i uobičajeno boravište relativno lako mijenja. Jesu li ti posvojitelji doista i promijenili svoje prebivalište kako bi stekli nadležnost zlatarskog odnosno varaždinskog suda, ne znam‘”, objašnjava prof. Hrabar za Večernji list i time ukazuje na neznanje sutkinje Općinskog suda u Zlataru.
>Afera Zambija: Uhićeni pred sudom za teška kaznena djela, Možemo šuti o svom trans vijećniku!
Upit portala Narod.hr
Narod.hr poslao je zahtjev za pristup informacijama sudu u Zlataru, a koji smo tijekom ovog tjedna ponovili i nadopunili dodatnim pitanjima. Zatražili smo odgovore na pitanja o broju potvrđenih odluka o posvojenju iz DR Kongo u posljednjih godinu dana i pet godina, zatim o broju potvrđenih odluka o posvojenju iz stranih država i kojih u zadnjih godinu dana, pet godina i deset godina. Također smo pitali oko tri gore navedena para – imaju li prebivalište na području Krapinsko-zagorske županije ili su odabrali taj sud za ovaj proces, kao i koji su suci radili na tim predmetima.
Zašto su ta tri para, koja su, navodi se u medijima, zapravo iz Zagreba, išla upravo u Zlatar na sud? I zašto medijima ta činjenica nije važna i u ovom slučaju?
