Zbog čega je Kolinda Grabar Kitarović odjenula majicu s likom pokojne američke sutkinje Ruth Bader Ginsburg?

Kolinda Grabar Kitarović
Foto: snimka zaslona, izvor: HRT

Bivša predsjednica RH Kolinda Grabar Kitarović je u četvrtak u Zagrebu sudjelovala na konferenciji LeaderSHE o ulozi žena u društvu kao i važnosti interdisciplinarnosti, uključivosti i prihvaćanje različitosti te poticanja kulture uspjeha. Novinari su pritom primijetili da je bivša predsjednica nosila majicu na kojoj je lik i citat pokojne sutkinje američkog Vrhovnog suda, Ruth Bader Ginsburg: “Nikad ne podcjenjujte moć djevojke s knjigom.”

Kako piše N1, sutkinju Bader Ginsburg često se spominje otkako je američki Vrhovni sud ukinuo povijesnu presudu Roe v. Wade, kojom se jamči pravo na pobačaj. Naime, smatra se da Vrhovni sud vjerojatno ne bi imao dovoljno glasova za ukidanje povijesne presude, da je ova sutkinja živa, iako je za života često kritizirala spomenuti zakon iz 1973.

> Dva lica Kolinde Grabar-Kitarović: Koje je pravo – prostačko ili ovo drugo?

> Evo što su predsjednički kandidati odgovorili na pitanja o vrijednostima koje zastupa udruga U ime obitelji

> Grabar-Kitarović odgovorila na pitanja udruge Vigilare o pravu na život svakog ljudskog bića

Tko je bila Ruth Bader Ginsburg?

Bader Ginsburg preminula je 2020., a presudu Roe v. Wade kritizirala je i prije svoga dolaska u Vrhovni sud, kao i nakon toga. Govorila je da bi bilo bolje zauzeti inkrementalniji pristup legalizaciji pobačaja, a ne presudu koja je poništila desetke državnih zakona protiv njega. Sugerirala je da bi presuda koja štiti prava na pobačaj bila trajnija da se temeljila na klauzuli o jednakoj zaštiti Ustava — drugim riječima, da je bila usredotočena na ravnopravnost spolova, a ne na pravo na privatnost koje su istaknuli suci, piše The Washington Post.

Ginsburg, zapravo, nije smatrala da je presuda Roe v. Wade dobra za utemeljenje prava na abortus i radije bi za to uzela slučaj na kojemu je radila kao odvjetnica za Američku uniju za građanske slobode ranih sedamdesetih.

U tom je slučaju, Ginsburg zastupala kapetanicu zračnih snaga koji je zatrudnjela dok je služila kao medicinska sestra u Vijetnamu. Ginsburg je zapravo zagovarala pravo žene da ne pobaci. Naime, tadašnje je pravilo Zračnih snaga nalagalo da trudnice moraju prekinuti trudnoću ili biti otpuštene iz službe.

Ginsburg je osporila to pravilo u ime žene, Susan Struck, u slučaju nazvanom Struck protiv ministra obrane i izborila odgodu sprječavajući Struckino otpuštanje iz službe dok su sudovi razmatrali slučaj. U prosincu 1972., dvije godine nakon što je Struck rodila bebu i nedugo nakon što je Vrhovni sud pristao saslušati tužbu, vojska je promijenila politiku i dopustila Struck da ostane na dužnosti.

“Ideja je bila da se vlada drži podalje od ovoga”, rekla je Ginsburg o svojoj presudi tijekom gostovanja 2013. godine na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Chicagu. “Voljela bih da je to bio prvi slučaj. Sud bi bolje razumio da je ovo pitanje ženina izbora”, rekla je Ginsburg.

Zašto je kritizirala presudu Roe v. Wade?

Naime, presuda Roe v. Wade, kojom je osporen teksaški zakon koji je zabranjivao pobačaje u svim slučajevima, osim u slučaju da je život majke ugrožen, poništio je sve državne zakone koji su zabranjivali pobačaj i uspostavio ustavno pravo na abortus. Tijekom gostovanja na Pravnom fakultetu, Ginsburg je tvrdila da je sud teksaški zakon trebao smatrati neustavnim i bez tako opsežne presude. To bi, rekla je, dovelo do postupnog popuštanja zabrana pobačaja od države do države i unaprijedilo demokratski proces.

“Moja kritika Roea je da se činilo da je zaustavio zamah na strani promjene”, rekla je, dodavši da je ta odluka “protivnicima dala metu na koju su nemilosrdno ciljali”.

Ginsburg je vjerovala i da je Vrhovni sud pogriješio što se u presudi Roe v. Wade oslonio na pravo na privatnost. Vjerovala je da bi bilo bolje da su tome pristupili prema Klauzuli o jednakoj zaštiti, odnosno ravnopravnosti, koju je snažno zagovarala. Međutim, u vrijeme kad je povijesna presuda usvojena, za Klauzulu se nije moglo naći pet glasova koji bi je podržali, a te su 1973. godine svi suci Vrhovnog suda bili muškarci koji su bili skeptični prema argumentu da bi zakon koji drugačije tretira muškarce i žene jer su biološki različiti, kao u slučaju trudnoće, prekršio jednaku zaštitu, rekao je profesor i bivši dekan Pravnog fakulteta Sveučilišta u Chicagu, Geoffrey R. Stone.

Dva lica Kolinde Grabar-Kitarović: Koje je pravo – prostačko ili ovo drugo?

Bivša predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović u lipnju 2020. pridružila se zamjenici gradonačelnika Osijeka, HNS-ovoj Žani Gamoš u pokazivanju srednjeg prsta predsjedniku Domovinskog pokreta Miroslavu Škori.

Ta je reakcija nastala na Škorine riječi koji je tada u sučeljavanju s Gordanom Jandrokovićem kazao: “Država, ako drži do sebe, ima bezbroj mehanizama kako da pomogne svakoj obitelji, ženi, majci koja se odlučuje na takav čin. Nismo mi primitivna zajednica, ne zabrana, ali učiniti sve da se sačuva život” te dodao kako bi se silovane žene trebale konzultirati sa svojom obitelji o pobačaju.

Dogradonačelnica Gamoš pozvala je i druge žene da učine isto, pa su se nanizali uglavnom prostački komentari, a svemu se s prostačkom gestom iznenađujuće, pridružila i bivša predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, inače članica Hrvatske demokratske zajednice.

Ona je za Jutarnji list ustvrdila: “Pridružujem se svim ženama koje ovim “nepristojnim” činom pokazuju svoj stav i dižu glas protiv onih koji nas pokušavaju vratiti stoljećima unazad. Prošlo je vrijeme kad je žena sjedila u ćošku i čekala što će baja reći. Uvijek sam bila za život, ali i za život koji ima pravo na izbor. Bez pritiska, bez stigmatizacije i uvjetovanja, posebno u najosjetljivim životnim situacijama poput silovanja. Stoga i ja u znak potpore dižem srednji prst za nas žene i naša prava, ali i za muškarce koji nas podržavaju”.

Podsjetimo, Grabar-Kitarović je za vrijeme svoga predsjedničkog mandata više puta kazala da je za život, ali da nije za zabrane te je u svibnju 2019. godine, na Pantovčaku primila predstavnike inicijative Hod za život koji se zalažu za neotuđivo pravo na život svih ljudi, a posebice nerođene djece.

Inicijativu je primila povodom održavanja Hoda za život u pet hrvatskih gradova, a tom se prilikom fotografirala sa slikom na koje se nalazi nerođeno dijete staro deset tjedana.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.