Liste i tko će biti na njima postaju ovih dana najvažnija pitanja u strankama, a posebice tko će na liste u četiri izborne jedinice u kojima će se, s obzirom na konkurenciju, odvijati najveće izborne bitke predstojećih vrlo neizvjesnih izbora.
Naime, Republika Hrvatska je parlamentarna republika te, u skladu s time, Hrvatski sabor predstavlja najviše državno tijelo. Zastupnike u Hrvatskom saboru biramo na parlamentarnim izborima pri čemu svaka od 12 izbornih jedinica bira svoje predstavnike. Izbori na biračkim mjestima u Republici Hrvatskoj održat će se u nedjelju 5. srpnja 2020.
Parlamentarni izbori pred nama bit će vrlo neizvjesni te će izborne bitke biti vrlo tijesne u većini izbornih jedinica. Međutim, u četiri jedinice – drugoj, desetoj, četvrtoj i petoj vodit će se bitka za svaki glas birača. Zbog toga stranke u te jedinice planiraju ići s jakim imenima na izglednim mjestima za ulazak u Sabor, a vodeći HDZ kao i najjača oporbena stranka SDP pojačali su se ili se planiraju pojačati i igračima iz drugih stranaka ili nezavisnim kandidatima.
Čemu služe izborne jedinice?
Hrvatski zakon predviđa da zastupnici koji sjede u Saboru predstavljaju stanovnike onog geografskog područja u čijoj su jedinici izabrani, no postoje mnoge zamjerke na takav sustav. Grad Zagreb je po njemu podijeljen na čak četiri izborne jedinice, ali glasovati možete samo za liste izborne jedinice u kojoj imate prebivalište. Takva je podjela posljedica Zakona o izbornim jedinicama donesenog 1999. godine.
> Dr. sc. Milardović za Narod.hr o važnosti uvođenja dopisnog i e-glasovanja u ovom trenutku
Zakonom je teritorij Republike Hrvatske podijeljen na deset izbornih jedinica, dok je jedanaesta izborna jedinica zasebna izborna jedinica u kojoj zastupnike u Sabor biraju hrvatski državljani koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj. Dvanaestu izbornu jedinicu čini cjelokupno područje Republike Hrvatske u kojoj pripadnici autohtonih nacionalnih manjina biraju svoje zastupnike u Sabor.
Znate li kojoj izbornoj jedinici pripadate prilikom glasovanja?
Prva izborna jedinica- od zagrebačkih Šestina preko Vrapča zapadnim dijelom Zagrebačke županije do slovenske granice
I. izborna jedinica obuhvaća sjeverozapadni dio Zagrebačke županije (gradovi i općine: Bistra, Brdovec, Dubravica, Jakovlje, Luka, Marija Gorica, Pušča, Zaprešić) te dio centra i zapada Grada Zagreba.
U prethodnom 9. sazivu Sabora zastupnici I. izborne jedinice bili su:
Aleksić, Goran (SNAGA)
Bernardić, Davor (SDP)
Dragovan, Igor (SDP)
Esih, Bruna (NHR)
Jandroković, Gordan (HDZ)
Klisović, Joško (SDP)
Kosor, Darinko (HSLS)
Leaković, Karolina (SDP, zamjenica Orsata Miljenića)
Lukačić, Ljubica (HDZ, zamjenica Andreja Plenkovića)
Orepić, Vlaho (HSS)
Prelec, Alen (SDP, zamjenik Zorana Milanovića)
Pusić, Vesna (GLAS)
Reiner, Željko (HDZ)
Varga, Siniša (BM 365)
Druga izborna jedinica: Od zagrebačke Dubrave, istočnim dijelom Zagrebačke županije do Bjelovarsko-bilogorske i Koprivničko-križevačke županije
II. izborna jedinica obuhvaća istočni dio Zagrebačke županije (gradovi i općine: Bedenica, Brckovljani, Dubrava, Dugo Selo, Farkaševac, Gradec, Preseka, Rakovec, Sveti Ivan Zelina, Vrbovec), Koprivničko-križevačku županiju, Bjelovarsko-bilogorsku županiju i istočni dio Grada Zagreba.
Zastupnici II. izborne jedinice u 9. sazivu Hrvatskog sabora bili su:
Babić, Vedran (SDP)
Brkić, Milijan (HDZ)
Dobrović, Slaven (Most)
Felak, Damir (HDZ, zamjenik Ivane Maletić)
Hasanbegović, Zlatko (BLOK)
Hrg, Branko (HDS)
Lacković, Željko (NZ, zamjenik Milana Bandića)
Lovrinović, Ivan (PH)
Madjer, Mladen (BM 365, zamjenik Stjepana Kožića)
Maras, Gordan (SDP)
Mrak-Taritaš, Anka (GLAS)
Plazonić, Ante (HDZ, zamjenik Andrije Mikulića)
Totgergeli, Miro (HDZ)
Varda, Kažimir (BM 365)
Treća izborna jedinica: Krapinsko-zagorska, Varaždinska i Međimurska županija
III. izborna jedinica obuhvaća čitave: Krapinsko-zagorsku županiju, Varaždinsku županiju i Međimursku županiju.
Zastupnici III. izborne jedinice u Saboru bili su:
Batinić, Milorad (HNS)
Habek, Mario (NZ)
Hajdaš Dončić, Siniša (SDP)
Kovač, Stjepan (SDP)
Križanić, Josip (HDZ)
Makar, Božica (HNS, zamjenica Predraga Štromara)
Podolnjak, Robert (Most)
Puh, Marija (BM 365)
Sabolek, Snježana (Živi zid, zamjenica Vladimire Palfi Sinčić)
Srpak, Dražen (HDZ, zamjenik Darka Horvata)
Stričak, Anđelko (HDZ)
Topolko, Bernarda (HNS, zamjenica Matije Posavca)
Tušek, Žarko (HDZ)
Vešligaj, Marko (SDP)
Četvrta izborna jedinica (“sjeverna slavonska” jedinica): Osječko-baranjska i Virovitičko-podravska županija
IV. izborna jedinica obuhvaća čitavu Virovitičko-podravsku županiju i Osječko-baranjsku županiju.
Zastupnici IV. izborne jedinice su:
Čikotić, Sonja (Most, zamjenica Miroslava Šimića)
Čuraj, Stjepan (HNS, zamjenik Ivana Vrdoljaka)
Đakić, Josip (HDZ)
Glavaš, Branimir (HDSSB)
Hajduković, Domagoj (SDP)
Kopić, Vlatko (HDZ)
Mikulić, Domagoj (HDZ, zamjenik Ivana Anušića)
Petin, Ana-Marija (HSS)
Petrijevčanin Vuksanović, Irena (HDZ)
Runtić, Hrvoje (Most)
Tolušić, Tomislav (HDZ)
Tomić, Damir (SDP)
Tuđman, Miroslav (HDZ)
Žagar, Tomislav (HSU)
Peta izborna (“južna slavonska”) jedinica: Brodsko-posavska, Požeško-slavonska i Vukovarsko-srijemska županija
V. izborna jedinica obuhvaća čitavu Požeško-slavonsku županiju, Brodsko-posavsku županiju i Vukovarsko-srijemsku županiju.
Zastupnici V. izborne jedinice su:
Balić, Marijana (HDZ, zamjenica Ivana Penave)
Culej, Stevo (HDZ)
Ćosić, Pero (HDZ)
Grgić, Vinko (SDP, zamjenik Predraga Freda Matića)
Karlić, Mladen (HDZ)
Luc-Polanc, Marta (SDP)
Lucić, Franjo (HDZ)
Maksimčuk, Ljubica (HDZ, zamjenica Zdravka Marića)
Milinković, Dražen (HDZ)
Mišić, Ivica (NZ)
Panenić, Tomislav (NLM)
Ronko, Zdravko (NZ)
Šimić, Marko (HDZ, zamjenik Danijela Marušića)
Vlaović, Davor (HSS)
Šesta izborna jedinica: Od Novog Zagreba jugoistočnim dijelom Zagrebačke do Sisačko-moslavačke županije
VI. izborna jedinica obuhvaća jugoistočni dio Zagrebačke županije (gradovi i općine: Ivanić Grad, Kloštar Ivanić, Kravarsko, Križ, Orle, Pokupsko, Rugvica, Velika Gorica), Sisačko-moslavačku županiju i jugoistočni dio Grada Zagreba.
Zastupnici VI. izborne jedinice bili su:
Barišić, Dražen (HDZ)
Beus Richembergh, Goran (GLAS)
Dumbović, Darinko (Reformisti)
Glavašević, Bojan (NZ)
Grmoja, Nikola (Most)
Josić, Željka (HDZ, zamjenica Ive Žinića)
Lenart, Željko (HSS)
Mačković, Marija (HDZ)
Marić, Goran (HDZ)
Mrsić, Mirando (Demokrati)
Pernar, Ivan (SIP)
Stazić, Nenad (SDP)
Šapina, Stipo (HDZ, zamjenik Drage Prgometa)
Šuker, Ivan (HDZ, zamjenik Dražena Bošnjakovića)
Sedma izborna jedinica: Od zagrebačkih Gajnica do Bakra u Hrvatskom primorju
VII. izborna jedinica obuhvaća jugozapadni dio Zagrebačke županije (gradovi i općine: Jastrebarsko, Klinča Sela, Krašić, Pisarovina, Samobor, Stupnik, Sveta Nedjelja, Žumberak), Karlovačku županiju, istočni dio Primorsko-goranske županije (gradovi i općine Bakar, Brod Moravice, Čabar, Čavle, Delnice, Fužine, Jelenje, Kastav, Klana, Lokve, Mrkopalj, Novi Vinodolski, Ravna Gora, Skrad, Vinodolska općina, Viškovo, Vrbovsko) i južni dio Grada Zagreba.
Zastupnici VII. izborne jedinice su:
Beljak, Krešo (HSS)
Ćelić, Ivan (HDZ, zamjenik Tomislava Ćorića)
Đujić, Saša (SDP)
Jelkovac, Marija (HDZ, zamjenica Tome Medveda)
Klarić, Tomislav (HDZ)
Lipošćak, Tomislav (HDZ, zamjenik Damira Jelića)
Mateljan, Damir (SDP)
Milošević, Domagoj Ivan (HDZ)
Opačić, Milanka (BM 365)
Saucha, Tomislav (HNS)
Sladoljev, Marko (Most, zamjenik Josipa Katalinića)
Stier, Davor Ivo (HDZ)
Vucelić, Damjan (Živi zid, zamjenik Ivana Vilibora Sinčića)
Zmajlović, Mihael (SDP)
Osma izborna jedinica: Istra, Rijeka i kvarnerski otoci
VIII. izborna jedinica obuhvaća područje Istarske županije i zapadni dio Primorsko-goranske županije (gradovi i općine: Baška, Cres, Crikvenica, Dobrinj, Kostrena, Kraljevica, Krk, Lovran, Mali Lošinj, Malinska – Dubašnica, Matulji, Mošćenička Draga, Omišalj, Opatija, Punat, Rab, Rijeka, Vrbnik).
Zastupnici VIII. izborne jedinice su:
Ahmetović, Mirela (SDP, zamjenica Romane Jerković)
Borić, Josip (HDZ, zamjenik Olega Butkovića)
Daus, Emil (IDS, zamjenik Borisa Miletića)
Demetlika, Tulio (IDS)
Grbin, Peđa (SDP)
Hrelja, Silvano (HSU)
Jovanović, Željko (SDP)
Kirin, Ivan (HDZ)
Kliman, Anton (HDZ)
Komparić Devčić, Ana (NZ)
Sponza, Giovanni (IDS)
Strenja, Ines (NZ)
Škibola, Marin (NLM)
Turina-Đurić, Nada (GLAS)
Deveta izborna jedinica: Lika i Dalmacija do Splita
IX. izborna jedinica obuhvaća Ličko-senjsku županiju, Zadarsku županiju, Šibensko-kninsku županiju i sjeverni dio Splitsko-dalmatinske županije (gradovi i općine: Dicmo, Dugopolje, Hrvace, Kaštela, Klis, Lećevica, Marina, Muć, Okrug, Otok, Prgomet, Primorski Dolac, Seget, Sinj, Trilj, Trogir, Vrlika).
Zastupnici IX. izborne jedinice su:
Baričević, Martin (HDZ, zamjenik Darka Milinovića)
Bulj, Miro (Most)
Glasovac, Sabina (SDP)
Juričev-Martinčev, Branka (HDZ)
Klarin, Ivan (SDP)
Kovač, Miro (HDZ)
Lončar, Davor (HDZ)
Ostojić, Ranko (SDP)
Perić, Grozdana (HDZ)
Sanader, Ante (HDZ)
Šipić, Ivan (HDZ, zamjenik Nediljka Dujića)
Vidović, Franko (SDP)
Vučetić, Marko (NZ)
Zekanović, Hrvoje (HRAST)
Deseta (“južna dalmatinska”) jedinica: Od grada Splita do krajnjeg juga
X. izborna jedinica obuhvaća južni dio Splitsko-dalmatinske županije (gradovi i općine: Baška Voda, Bol, Brela, Cista Provo, Dugi Rat, Gradac, Hvar, Imotski, Jelsa, Komiža, Lokvičići, Lovreč, Makarska, Milna, Nerežišća, Omiš, Podbablje, Podgora, Podstrana, Postira, Proložac, Pučišća, Runovići, Selca, Solin, Split, Stari Grad, Sućuraj, Supetar, Sutivan, Šestanovac, Šolta, Tučepi, Vis, Vrgorac, Zadvarje, Zagvozd, Zmijavci) i Dubrovačko-neretvansku županiju.
Zastupnici X. izborne jedinice su:
Babić, Ante (HDZ, zamjenik Andre Krstulovića Opare)
Bačić, Ante (HDZ)
Bačić, Branko (HDZ)
Bauk, Arsen (SDP)
Dodig, Goran (HDS)
Grčić, Branko (SDP)
Kujundžić, Milan (HDZ)
Kuščević, Lovro (HDZ)
Lalovac, Boris (SDP)
Ninčević-Lesandrić, Ivana (Most)
Parić, Darko (SDP)
Petrov, Božo (Most)
Pranić, Ante (NLM)
Škorić, Petar (HDZ)
Jedanaesta izborna jedinica: hrvatski birači izvan RH
Hrvatski birači izvan RH biraju tri zastupnika u Hrvatskom saboru.
U ovom sazivu to su:
Glasnović, Željko (NZ)
Ljubić, prof. dr. sc. Božo (HDZ)
Raguž, Željko (HDZ)
Dvanaesta jedinica: nacionalne manjine
Pripadnici nacionalnih manjina biraju svoje predstavnike u jednoj izbornoj jedinici koju čini cjelokupno područje Republike Hrvatske.
U ovom sazivu Sabora, predstavnici nacionalnih manjina bili su:
Bilek, Vladimir (NZ)
Jankovics, Robert (NZ)
Jeckov, Dragana (SDSS, zamjenica Mile Horvata)
Kajtazi, Veljko (NZ)
Lekaj Prljaskaj, Ermina (NZ)
Milošević, Boris (SDSS)
Pupovac, Milorad (SDSS)
Radin, Furio (NZ)
Podsjećamo, birači mogu pregledati svoje podatke upisane u registar birača na mrežnoj stranici Ministarstva uprave: https://biraci.gov.hr/RegistarBiraca/ .
Hrvati u Kanadi ogorčeni su zbog odluke o nemogućnosti glasovanja
Narod.hr već je pisao kako se parlamentarni izbori predviđeni za dijasporu 4. i 5. srpnja neće održati u Kanadi. Hrvatsko veleposlanstvo u toj zemlji objavilo je da zbog epidemioloških mjera i zaštite javnog zdravlja kanadska vlada nažalost ne može dati pristanak za uspostavu biračkih mjesta za izbore zastupnika u Hrvatski sabor.
Umjesto da se u uvjetima pandemije, građanima zbog njihove sigurnosti, kao i transparentnosti uvede dopisno i elektroničko glasovanje, vladajući HDZ, kao i oporbeni SDP tu mogućnost rezolutno odbijaju.
Hoće li s popisa 50-ak država u kojima su se ranije provodili izbori otpasti još neka, pouzdano će se znati nakon 20. lipnja.
Iseljeništvo se tretira kao građane drugog reda?
Hrvatska se ubraja među europske zemlje s najizraženijim i najdugotrajnijim iseljavanjem i jedna je od zemalja s najvećim iseljeništvom u odnosu na broj stanovnika.
Hrvatski državljani izvan domovine imaju pravo glasa mogu glasovati samo ako su se unaprijed prijavili za glasovanje i to u malobrojnim diplomatsko-konzularnim predstavništvima, stoga su neki putovali i po stotinama kilometara kako bi konzumirali svoje ustavom zajamčeno biračko pravo.
Udruga U ime Obitelji jasno je utvrdila da se po pitanju prava na glasovanje Hrvati izvan Hrvatske tretiraju kao građani drugog reda.
“Pravo glasa je temeljna sloboda u svakom demokratskom sustavu. (…) I na svom nacionalnom teritoriju i u inozemstvu, nacionalna zajednica zadržava temeljna demokratska prava u odnosu na svoju zemlju, kao što je pravo glasa”, stoji u Rezoluciji 1591 (2007) Parlamentarne skupštine Vijeća Europe. Udruga UiO više puta je – uoči parlamentarnih izbora 2016. godine – istaknula da Hrvatima izvan Hrvatske upravo ovo pravo u stvarnosti nije zajamčeno. Hrvati koji žive u domovini Bosni i Hercegovini te u inozemstvu SAD-u, Kanadi, Njemačkoj itd. moraju preći i po 8 sati da bi mogli glasovati.
Hrvatski državljani koji žive izvan Hrvatske diskriminirani su jer se moraju unaprijed prijaviti za glasovanje te moraju, kako bi mogli glasovati, imati financijska sredstva potrebna za putovanje u gradove u kojima mogu glasovati.
Zašto Plenković brani dopisno i elektroničko glasovanje?
Podsjetimo, U ime obitelji je u projektu „Birajmo zastupnike imenom i prezimenom“ SDP-ovoj Vladi predlagala da se omogući Hrvatima koji žive izvan Hrvatske glasovanje dopisnim putem i/ili internetom.
Osim toga, prijedlog inicijative Narod odlučuje bila je i demokratizacija i modernizacija izbornog sustava uvođenjem dopisnog i elektroničkog glasovanja, što premijer Plenković smatra “promašenim i neodgovornim”, dok je bivši ministar Kuščević tvrdio kako elektroničko glasovanje u Hrvatskoj nije moguće, iako su ga teleoperateri i HAKOM-a demantirali.
Dva temeljna razloga za uvođenje dopisnog i elektroničkog glasovanja jesu olakšanje ostvarivanja biračkog prava, ali i omogućavanje više od 400.000 hrvatskih birača s prebivalištem izvan domovine koji ne samo da ne mogu glasovati dopisnim ili elektroničkim putem, već se prije glasovanja moraju „registrirati“ za glasovanje i onda putovati stotinama i tisućama kilometara kako bi na malobrojnim lokacijama mogli ostvariti svoje građansko pravo. Također, to bi omogućilo svim hrvatskim državljanima, na primjer onima kojima je to otežano iz zdravstvenih razloga ili jer su se zatekli izvan Republike Hrvatske, da glasuju dopisno, tj. poštom ili elektronički – internetom. Ovakvi načini glasovanja omogućuju svima da lakše ostvare svoje biračko pravo zajamčeno u članku 45. Ustava prema kojem »hrvatski državljani imaju opće i jednako biračko pravo«.
Ideju dopisnog i elektroničkog glasovanja, koja je bila jedan od prijedloga GI Narod odlučuje, podržao je Most i Domovinski pokret Miroslava Škore.
“Dakle, možemo reći da je u trenutnoj krizi, možda više nego ikad prije, svoju supersnagu pokazao ONLINE svijet. Veliko je to postignuće ljudske pameti, ali svakako i veliko postignuće svjetskih politika koje su bile voljne poticati razvoj tehnologija, ali i omogućavati razvoj tržišta i demokracije… Jedna od glavnih teza opstruiranja referendumskog procesa od strane političkih elita na čelu sa premijerom Plenkovićem i tadašnjim njegovim ministrom Kuščevićem, trenutnim osumnjičenikom za kaznena djela zloporabe položaja i ovlasti, bila je teza da je u Hrvatskoj nemoguće uvesti elektroničko glasovanje jer za to još uvijek nemamo uvjete. Unatoč gotovo svakodnevnoj samohvali istih elita koje tvrde da se ulaže u modernizaciju i digitalizaciju zdravstva, pravosuđa, baštine i drugih sustava u zemlji, za elektroničko glasovanje ipak, tvrde, nemamo uvjete.
Danas dok Hrvatska i svijet „žive“ ONLINE , jasno je da Hrvati ne mogu glasati elektronički i dopisno – zbog nedostatka političke volje, odnosno želje SDP-a i HDZ-a – da ograniče broj građana koji sudjeluju na izborima. Jer, koronakriza nam je jasno pokazala – ne radi se o tehničkim ograničenjima.”, ocijenio je za Narod.hr Tvrtko Krpina, član Organizacijskog odbora GI Narod odlučuje.
Isto je istaknula i dr. Natalija Kanački:
“HDZ i SDP nisu dorasli izazovu da se u novonastalim okolnostima pandemije koronavirusa svim hrvatskim državljanima u Hrvatskoj, ali i izvan Hrvatske omogući elektroničko glasovanje. Ne samo da je upitno na koji način ćemo mi u Hrvatskoj izaći na parlamentarne izbore i kakve će mjere biti na snazi, već i na koji način će glasovati naša dijaspora koja može ostati zarobljena u žarištima pandemije. Podsjećam da oni moraju prolaziti stotine i tisuće kilometara da bi došli do glasačkih mjesta.”, upozorila je i dodala:
“Podsjećam da smo 2014.g. i 2018.g. kroz referendumske inicijative tražili uvođenje dopisnog i/ili elektroničkog glasovanja. Još nam je svježe sjećanje na ukradeni referendum. Hoće li nam HDZ-SDP ukrasti i ove izbore za zastupnike u Hrvatski sabor?”
Tekst se nastavlja ispod oglasa
