Dr. sc. Palić i ustavni sudac Selanec o odluci njemačkog Ustavnog suda koji je zaustavio tiskanje novca za spašavanje dužnika

“Odluka njemačkog Saveznog Ustavnog suda je u samo nekoliko dana od donošenja izazvala puno različitih reakcija”, kaže za Narod.hr dr. sc. Mato Palić, profesor ustavnog prava na Pravnom fakultetu u Osijeku, te ističe da se radi o izvrsnoj odluci koju svakako treba pozdraviti.

Naime, odlukom od 5. svibnja 2020. njemački Savezni Ustavni sud proglasio je odluku Suda Europske unije pogrešnom i stoga neprimjenjivom u Njemačkoj.

Njemački su ustavni suci presudili su da je politika Europske središnje banke (ESB) kojom se neograničeno kupuju obveznice prezaduženih država eurozone djelomično protuustavna. Zaključili su da je ESB prekoračila svoje nadležnosti, baš kao i njemačka savezna vlada i Bundestag, koji nisu reagirali.

Dr. sc. Palić: ‘Njemački Savezni Ustavni sud potpuno ispravno pokazao kako se vladavina prava mora poštivati’

“Tom je odlukom zapravo Savezni Ustavni sud opet pokazao kako često puta spominjana nadređenost prava Europske Unije nije apsolutna i kako postoji ono što se u ustavnopravnoj teoriji naziva ustavni identitet. To je dio ustava države članice na koji se ne odnosi načelo prednosti u primjeni prava Europske Unije. U srcu ove odluke je odgovor na vrlo jednostavno pitanje: što ukoliko institucija Europske Unije (ovdje Europska središnja banka) izađe izvan granica svoje nadležnosti definirane europskim pravom i istovremeno Sud Europske Unije koji je formalno zadužen za tumačenje i primjenu europskog prava propusti pravilno reagirati – odnosno tko je u takvoj situaciji dužan zaštititi vladavinu prava?”, upozorava dr. sc. Palić.

“Radi se o postupanju Europske središnje banke vezano uz kupovanje obveznica čime bi se financirale određene aktivnosti na način koji bi mogao predstavljati financiranje vlade što je izrijekom zabranjeno temeljem europskog prava (radi se o razdoblju od 2015-2018). Savezni Ustavni sud je zaključio kako postupanje Europske središnje banke nije vezano isključivo uz monetarnu nego i ekonomsku politiku za koju Europske središnja banka nije nadležna po europskom pravu”, pojašnjava dr. sc. Palić.

“Dakle, njemački Savezni ustavni sud je potpuno ispravno i opravdano pokazao kako se vladavina prava kao jedan od ključnih principa na kojima počiva Europska Unija mora poštivati jednako dosljedno na svim razinama pa i od strane neovisnih i najviših tijela kao što je Europska središnja banka i Sud Europske Unije koji nije pravilno reagirao. Naime, Sud Europske Unije je nadležan tumačiti europsko pravo i dužan je reagirati ukoliko bilo koja europska institucija krši to pravo, odnosno izlazi izvan okvira svoje nadležnosti. Kada Sud Europske Unije to propusti učiniti onda su nacionalna tijela vlasti ovlaštena reagirati.”, naglašava dr. sc. Palić.

“U ovoj odluci njemački Ustavni sud je dao rok od tri mjeseca kako bi se obrazložila razmjernost u određivanju financijskih transakcija od strane Europske središnje banke i za to vrijeme niti jedne institucija u Njemačkoj ne smije poduzimati nikakve aktivnosti oko toga. Njemački Savezni Ustavni sud je zaključio kako je pasivnost njemačkog parlamenta i vlade oko spornog programa obveznica protivna i njihovom ustavu te je reagirao štiteći njemački ustavni poredak. Smatram kako se radi o izvrsnoj odluci koju svakako treba pozdraviti”, zaključuje dr. sc. Palić za Narod.hr.

Nijemci zabrinuti da njihovi porezni obveznici kupuju npr. grčki dug protiv svoje volje

Kompleksna odluka Njemačkog ustavnog suda, napisana na preko 100 stranica, donijeta je u jeku ekonomske krize u Europskoj uniji. Postupak je pokrenula skupina građana podnoseći tužbu Ustavnom sudu zbog kupnje državnih obveznica i činjenice da njemački porezni obveznici time kupuju npr. grčki dug protiv svoje volje.

> Na koji se način biraju čelnici institucija Europske unije?

> Kako je Draghiju uspjelo da ECB podrži tiskanje novca?

Tužbu su podnijeli bivši dužnosnik vladajućih kršćanskih demokrata Peter Gauweiler i bivši dužnosnik i osnivač Alternative za Njemačku (AfD) Bernd Lucke, dok još jednu skupinu tužitelja zastupa berlinski financijski stručnjak Markus Kerber. Tužbama se naglašava da ECSB njihovim novcem pomaže neodgovorne i rastrošne članice eurozone, dok Gauweiler u svojoj tužbi ističe da neograničena kupnja državnih obveznica potkopava demokratsko odlučivanje, navodi vecernji.hr.

Odlukom Ustavnog suda u Karlsruheu, saveznoj vladi i Bundestagu nalaže se da se suprotstave programu kupnje obveznica, a Bundesbanku se privremeno zabranjuje sudjelovanje u kupnjama obveznica, što će imati ozbiljne implikacije na ESB i aktivnosti središnje institucije eurozone. Upravo je Bundesbank kupovao najviše državnih obveznica, u cilju jačanja gospodarstva eurozone. Stručnjaci se slažu da je teško zamisliti kako bi ESB, bez sudjelovanja središnje banke najveće države, mogao nastaviti program otkupa državnih obveznica kao dosad.

Sudac Ustavnog suda RH smatra da je otvorena Pandorina kutija

“Njemački ustavni sud donio je odluku kojom je doveo u pitanje važan program kojim je Europska središnja banka 2015. godine, na vrhuncu dužničke krize, dopustila kupovanje vrijednosnih papira javnog sektora središnjim bankama država članica kako bi povećala likvidnost na tržištu i time kontrolirala inflaciju, no i spriječila defragmentaciju monetarne politike među državama članicama i raspad eurozone, odnosno smrt eura. Taj program je doveden u pitanje odlukom njemačkog ustavnog suda koji je naložio, smatrajući da je program izašao izvan nadležnosti, svim njemačkim državnim tijelima da se, u slučaju da Europska središnja banka u periodu u od 3 mjeseca ne opravda taj program, povuku iz tog programa u Njemačkoj. To se odnosi na njemačku Središnju banku koja će povlačenjem možda dovesti u pitanje stabilnost eurozone”, tvrdi sudac Ustavnog suda Goran Selanec za N1.

> Tko je Goran Selanec, sudac Ustavnog suda koji je šesterostruko ubojstvo iskoristio za skupljanje političkih bodova?

Dodaje kako ova odluka ima niz otvorenih pitanja poput nezavisnosti Europske središnje banke, nadređene uloge europskog pravnog poretka nacionalnim pravnim poretcima, te kako će se reflektirati na novi program koji treba spašavati države članice od moguće recesije zbog krize izazvane pandemijom koronavirusa.

Smatra da se jedan od najproblematičnijih aspekata ove odluke tiče funkcioniranja europskog pravnog poretka.

“Njemački ustavni sud si je po prvi put uzeo za pravo reći da će on kontrolirati granice ovlasti koji su države članice prenijele na EU, ovlasti koje ima Europska središnja banka. Najvažniju riječ je imao Sud Europske unije, kojeg se do sada nitko nije usudio dovesti u pitanje. Njemački ustavni sud se u odluci koristio grubim terminima, ozbiljni sudovi rijetko će reći da je tako bitan sud sudio arbitrarno i prekoračio ovlasti. Njemački ustavni sud je izborom pravnog jezika u obrazloženju izravno i neviđeno udario na autoritet Suda Europske unije”.

Selanec tvrdi i da je Sud Europske unije na prvoj liniji obrane nezavisnosti sudstva Europske unije, posebno u državama članicama, te da se može samo zamisliti kako se u njima čita ova odluka njemačkog ustavnog suda i kako se na nju može reagirati kada su u pitanju temeljna ljuska prava, vladavina prava i demokracija”.

“Kada pročitate tu odluku s tim izrazima, postoji rizik da je otvorena Pandorina kutija, dolazi u pitanje nadređenost europskog pravnog poretka nacionalnim poretcima. Vidjet ćemo hoće li i drugi ustavni sudovi sebi dati za pravo dovođenje u pitanje Suda Europske unije”, zaključuje.