Koliko je cijepljenih osoba u Hrvatskoj završilo u bolnici jer su se ipak zarazili i dobili teži oblik bolesti, a neki i umrli, podatak je kojim nitko ne barata. Traganje za ovim podatkom ponovno je razotkrilo kompletnu neusklađenost hrvatskog zdravstvenog sustava i svih njegovih odrednica te kaos u raznim informatičkim sustavima za evidenciju.
Prve informacije o pacijentima koji su unatoč cijepljenju završili u bolnici s teškim oblikom bolesti iznijela je oko 20. travnja Klinička bolnica Dubrava. Oni su od 1. siječnja do 16. travnja imali 1936 pacijenata, od kojih je 97 prethodno primilo cjepivo, s time da ih je 85 dobilo samo jednu dozu dok ih je 12 stiglo nakon obje doze cjepiva.
Informacije nitko ne prikuplja?
Tragom te informacije, tportal je pokušao doznati ukupne hrvatske brojke cijepljenih osoba hospitaliziranih zbog Covida, kao i onih sa smrtnim ishodom. No na ovo jednostavno i bitno pitanje za praćenje učinkovitosti cjepiva nema odgovora.
Najčešći odgovor bolnica glasio je: Pitajte županijske zavode za javno zdravstvo i centralnu instituciju – Hrvatski zavod za javno zdravstvo.
Iz nekih bolnica odgovaraju da ne vode evidenciju te vrste, da nemaju podatke o cijepljenima i da nemaju obavezu slanja takvih informacija nadležnim institucijama. Iz drugih pak ne žele odgovoriti i kažu suprotno: Podatke šaljemo županijskim zavodima za javno zdravstvo. U trećima pak kažu: Pitajte HZJZ.
To poručuju i iz KBC-a Sestre milosrdnice, ali i iz KB-a Dubrava, iz kojeg pišu: ‘Svi podaci o hospitaliziranim covid-bolesnicima redovito se šalju Ministarstvu zdravstva i HZJZ-u preko aplikacije CEZIH.’
HZJZ: Podataka nemamo
Epidemiolog Bernard Kaić govori da službeno imaju brojku od 58 prijava ‘neuspjeha cijepljenja’ (riječ je o slučajevima kada se kod osoba koje su cijepljene s obje doze cjepiva ipak razvije zaraza).
‘Iznio sam podatak o broju prijavljenih neuspjeha cijepljenja. To je 58 prijava. Neuspjeh cijepljenja definiran je nastankom bolesti (ili laboratorijski dokazane infekcije) najmanje 14 dana nakon primitka druge doze cjepiva. Naravno da takvih događaja ima i više, ali nisu svi prijavljeni’, piše nam Kaić.
Glasnogovornica HZJZ-a poručila je: ‘Podataka nemamo.’ Glasnogovornica kaže da im županijski zavodi za javno zdravstvo ne dostavljaju te podatke.
Podaci iz pojedinih bolnica
U Općoj bolnici Bjelovar tako je do 26. travnja bilo troje pacijenata koji su primili prvu dozu cjepiva, onih cijepljenih s dvije doze nije bilo, kao ni smrtnih ishoda cijepljenih osoba.
U koprivničkoj Općoj bolnici ‘dr. Tomislav Bardek’ imali su osam pacijenata koji su cijepljeni, a bili su pozitivni prilikom prijema. Umrlo je troje pacijenata cijepljenih jednom dozom. Iz Opće županijske bolnice u Našicama imali su tri hospitalizirane osobe cijepljene jednom dozom i jednu s dvije doze.
U pulskoj bolnici zabilježena su tri slučaja hospitalizacije nakon prve doze cijepljenja i blaže kliničke slike.
Iz Opće bolnice u Šibeniku šalju podatke od 12. do 26. travnja. Ondje su imali pet hospitaliziranih pacijenata cijepljenih jednom dozom i jednog s dvije doze. Imali su i troje djelatnika bolnice cijepljenih s dvije doze kod kojih su se razvili blaži simptomi.
U gospićkoj Općoj bolnici završilo je 15 pacijenata cijepljenih prvom dozom i njih pet cijepljenih s obje doze. Dvije osobe preminule su od korone, a bile su cijepljene prvom dozom.
U ogulinskoj bolnici među hospitaliziranima su u trenutku odgovora imali dvoje pacijenata i jednu umrlu osobu cijepljenu jednom dozom.
U Dubrovačko-neretvanskoj županiji među hospitaliziranima je bilo 12 onih koji su primili prvu dozu cjepiva i troje onih koji su primili dvije doze cjepiva. Među preminulim osobama je osmero onih koji su cijepljeni jednom dozom cjepiva (5 Astra Zeneca, 2 Pfizer, 1 Moderna) i jedna osoba cijepljena s dvije doze Pfizerovog cjepiva, za koju navode da je bila starije životne dobi i jako imunokompromitirana.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
