Komentar: Slijedimo li pravilo da je zdravlje ljudi uvjet zdrave ekonomije?

Zagreb, 08.11.2020 - Prosvjed protiv uvođenja epidemioloških mjera, a koje je zbog povećanja broja zaraženih koronavirusom uveo Nacionalni stožer civilne zaštite. Na slici prosvjednica na Tomislavovom trgu. foto HINA/ Lana SLIVAR DOMINIĆ/ lsd

Još krajem listopada pojedini su ljudi i kod nas vidjeli kuda idu stvari, a dio ih je i aktivistički upućivao svoje mailove, apelirajući na pojedine saborske zastupnike i ukazujući na tadašnju situaciju, sve uz crne procjene koje se odnose na sve što nam se događa danas. Kako je pojedinačna svijest brzo napredovala, a kolektivna zapela na margini kritika neadekvatnih poteza aktualnom razvoju situacije od strane Plenkovićeve Vlade?

Vjerojatno je razlog sljedeći: naime, istodobno je dio populacije mislio da oni koji dižu paniku, histeriziraju i slično su po definicija ‘oporba’. Danas se to isto imputira i varaždinskom županu Radimiru Čačiću. Međutim, postoji jedna velika razlika: ovaj župan, a za razliku od običnih građana, može utjecati na Vladu svojim saborskim glasom kao političkim jezičcem na vagi, tako da može postići i ono što drugima nije moguće, a to je da se postrože mjere u varaždinskoj županiji u prilog očuvanja zdravlja njegovih sugrađana.

Istodobno ‘bombardirani’ sa sijaset podataka i to gotovo svakodnevno ukazujući nam o sve lošijoj korona slici diljem Unije i ostatka svijeta, pojedini izvori praktički iz prve ruke, tj. iz upućenih međunarodnih znanstvenih krugova dobivaju još precizniji uvid, dio čega je i informacija od pred neki dan, svakako prije one službene, za Kanadu da se zatvara od ponedjeljka. Toronto ima 4 milijun stanovnika, i ove subote, dana 21. studenog zabilježenih 420 slučajeva zaraze, no radi pojašnjenja dodajmo i krive navode iz dijela naših medija o tome da Toronto ima 6,2 milijuna stanovnika, jer je očito omaškom uračunat broj stanovnika i u GTA (Greater Toronto Aria). Dakle, u takvim uvjetima njihova Vlada i stručni tim unisoni su kod navedenog stanja u zaključku da je trenutak da se spase obje važne im stvari – i ekonomija i zdravstvo. Sve to s temeljnim uporištem da bez zdravog pučanstva nema niti zdrave ekonomije, nakon nažalost već dijela onih koji su od Covida preminuli, iako nisu trebali umrijeti da su na vrijeme bile uvedene stroge epidemiološke mjere. Potvrdu za kanadske podatke moguće je u svakom trenutku dobiti i mimo službenih kanala, npr. od tamošnjih građana kao dijela velike kanadske zajednice regrutirane iz hrvatske dijaspore.

Švedska

Drugi pak opće poznati primjer ‘okidača’ postrožavanja režima je Švedska – zemlja koja se proljetos za razliku od svih ostalih zemalja rukovodila u svojoj korona politici tzv. teorijom krda, odnosno modelom za koji prema službenim podacima danas iz Švedske priznaju da je bio pogreška, te sad prolaze kroz puno jači drugi val. Predsjednik švedske Vlade Stefan Löfven ovih je dana očito pod utegom novonastalih okolnosti bio primoran konstatirati da se ljudi na pridržavaju preporuka, i drugim riječima odstupajući od tamošnje prakse njegova je Vlada 16. studenoga donijela novi paket mjera, s tim da je glavno žarište Stockholm.

S druge strane, usporedbe kretanja BDP-a u Skandinaviji pokazuju sljedeće: švedski BDP u drugom tromjesečju u odnosu na isto razdoblje lani pao je za visokih 8,2%, dok su Finska i Norveška imale sličan pad od 5,2% odnosno 5,3 posto. Utoliko ne stoji teza da ekonomija propada u uvjetima strožih mjera, dokaz čega je Švedska. Također, globalni webinari i online konferencije s važnim predavanjima o gospodarstvu i ekonomiji neizostavno počinju koristiti istu poruku koja glasi: „Ako nećemo imati zdrave ljude, ekonomija će propasti, stat će proizvodnja i prodaja.“ Nešto vrlo slično adresira prema svekolikoj hrvatskoj javnosti, no posebice prema Banskim dvorima i sam varaždinski župan, ukazujući na negativne činjenice kao što su masovna bolovanja radnoaktivnog stanovništva, oporavak zaraženih koji dugo traje, zatim teške posljedice po zdravlje, i na kraju i to da ljudi umiru iako nisu trebali. Kada sve to vezano s koronom prestane, upozorava Čačić, nećemo imati dovoljan broj radno sposobnih, drugim riječima gospodarstvo će stati zbog ljudskog faktora, što je rizik uz prvo pitanje koje navodi, a odnosi se na test humanosti u današnjoj situaciji.

Trošak liječenja

Dodatni aspekt koji nikako nije zanemariv, također ekonomske prirode tiče se samog troška liječenja onih pacijenata koji završe na respiratoru. Prema neslužbenim podacima posrijedi je navodno trošak od oko stotine tisuća kuna. U subotu je u KB Dubravi na respiratoru bilo 60 osoba, no umrlo je 13 ljudi pri čemu se treba zapitati nad rastućim brojkama iz dana u dan, zašto se broj osoba na respiratoru ne smanjuje, dok je broj preminulih od Covida – 19 sve veći. Prema mišljenju mnogih uglednih stručnjaka, koji konstatiraju kako do zaključka uopće nije teško doći, za odgovor koji sve posve razumljivo zanima kao polazište mogu poslužiti razne značajne infekcije koje su u ne tako dalekoj povijesti zahvatile i Lijepu našu, ali su uspješno suzbijene.

Naime, pokazalo se da je ‘ključ’ u postojanju nacionalnog programa djelovanja kojim su ih suzbijali, uz povjerenje prema liječničkom timu. Za Covid – 19 pripadajući nacionalni program aktivnosti na isti način je izostao – nije kreiran, a kako se djeluje i mjere donose jednom riječju stihijski, tako i uvaženi profesori poput Ivana Đikića reagiraju. On neizostavno i opetovano u svim svojim javnim nastupima poručuje da naše brojke zaraženih nisu realne, prvenstveno zbog izostanka dovoljnog broja testiranja ljudi, zbog čega onda i nastaje kriva projekcija stope zaraženih u populaciji, na temelju kojih projekcija se i propisuju nove mjere.

Na istu temu, pak, moguće je citirati niz uglednih znanstvenika svjetskih razmjera, uz ogradu da kod nas još uvijek ne postoji prijeko potrebno objašnjenje zašto domaći znanstvenici dobiju priznanja tek kad napuste domovinu.

Frka Petešić i stručne kompetencije

U tekstu pod naslovom „Vrag je odnio šalu, netko će morati odgovarati“, prof. dr. sc. Igor Štagljar navodi da će „nakon što ova pandemija završi, netko i te kako odgovarati za sve ljude koji su izgubili živote zbog nemara naših vlasti i krivih savjeta nekolicine znanstvenika, te priučenih epidemiologa iz znanstvenog“. Realnost je našeg znanstvenog savjeta da su članovi uvaženi stručnjaci za razna medicinska područja: imamo tako molekularnog biologa prof. dr. sc. Gorana Lauca, epidemiologa nezaraznih bolesti doc. dr. Krunoslava Capaka, zatim prof. dr. sc. Polašeka koji se bavi genetskom epidemiologijom. Riječ je o neprikosnoveno velikim znalcima, svaki u svom području, ali realno o ekspertima koji u praksi nisu suzbili niti jednu epidemiju. Ove činjenice u kontekstu navoda prof. dr. sc. Štagljara dobivaju dodatnu dimenziju, što dovodi do pitanja kako je i tko sastavljao Vladin Znanstveni savjet. Prema zadnjoj emisiji „Nedjeljom u 2“ koordinator rada ovog Vladinog tijela je g. Zvonimir Frka Petešić koji nije medicinske struke te kojeg je predsjednik Vlade predstavio kao kvalitetnog čovjeka i svog prijatelja, koji ima „politički kliker; zna govoriti i nastupati“. Kao takav stručnjak u navedenoj emisiji Frka Petešić analizira epidemiološke mjere i sastav Vladinog znanstvenog savjeta, što po općim ocjenama otvara pitanje posjeduje li za to ipak potrebne stručne kompetencije kako bi pouzdano mogao ocijeniti jesu li npr. prof. dr. sc. Ban i prof. dr.sc. Radman stručniji od prof. dr. sc. Đikića i prof. dr. sc. Štagljara.

Pored pitanja koje glasi: „Zašto uopće ovo važno Vladino tijelo sastavlja i njime koordinira osoba koja nije medicinske struke, nije jasno ni zašto u Vladinom znanstvenom savjetu nema kliničara – liječnika praktičara, osim profesorice Alemke Markotić kao jedine aktivne kliničarke članice u ovom tijelu. Prema dostupnim podacima HAZU, prof. Markotić je specijalist infektologije od 2007. Navedene činjenice nikako ne umanjuju znanstveni doprinos svih članova Znanstvenog savjeta, ali u ovom trenutku daleko veća borba vodi se u bolesničkim sobama nego u laboratorijima, drugim riječima za rat protiv korone trebaju nam generali sada, a ne poslije bitke.

U svjetlu Đikićeve izjave da shvaća kako ima puno ljudi koji se ismijavaju (što će trajati, tvrdi, dok ne kolabira zdravstveni sustav, tj. kad se ljudi više neće moći liječiti, kad u bolnicama više neće dobivati njegu jer će one biti pretrpane te kad će ljudi umirati na cesti), kao i da je najvažnije ne plašiti ljude, iako je sve navedeno s njegove strane projekcija na temelju zdravstvenih podataka, ‘zvoni’ i podatak da su asocijacije svih liječnika, njih čak 6, još prije tri tjedna uputile apel Vladi, pa i HLK-u na čelu s predsjednikom dr. Luetićem da se postrože mjere.

No, aktivnosti na tom planu od strane Vlade, kako bi to Čačić kazao, jednostavno su ‘kamilica’. Sustav nam se slomio, odgovorni su Stožer i Vlada, ovih dana je alarmantnu situaciju pravim imenom nazvala predsjednica udruge bolničkih liječnika, pritom dodajući i da će se „od Vlade zahtijevati donošenje jasnih smjernica koje će pacijente liječnici liječiti, koje stavljati na respirator, a koje ne“. Da li se u ukupan broj respiratora, podsjećamo, uračunavaju i oni u operacijskim salama, intenzivnoj njezi izvan Covid odjela, bolnicama za plućne bolesti itd., no pritom je čini se široj javnosti nepoznanica jesu li svi respiratori ispravni, kao i imamo li dovoljan broj liječnika koji se u specifičnim uvjetima njima znaju služiti?

U sve težim okolnostima vodeća tijela u nas u pravom ratu protiv korone u svojem djelovanju, nalik onoj dobro poznatoj uzrečici koja kaže da je put do pakla popločan dobrim namjerama, osim tankih rezultata ogroman uspjeh bilježe u nacionalnom sportu kakvo je od početka tranzicije miješanje politike i struke. Slijedom toga pitanje je znaju li građani tko je danas u Hrvatskoj u kontekstu suzbijanja Covid – 19 bolesti predstavnik struke, a tko politike. Primjerice za Čačića koji je na prvi pogled predstavnik politike proizlazi da je to struka kojom on izvrsno vlada, što nije nebitno ususret lokalnim izborima 2021. I dok je jasno da građani sigurno žele zdravlje za sve, a ne samo za neke, upitno je što žele predstavnici elite, s obzirom na dokaze da najveća ekonomska šteta može biti od nekontrolirane pandemije.

* Autorica je diplomirala na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. U 30 godina staža obnašala je funkciju zamjenika općinskog državnog odvjetništva i suca kaznenog odjela

** Mišljenja iznesena u kolumnama osobna su mišljenja njihovih autora i ne odražavaju nužno stajališta uredništva portala Narod.hr

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr