Magistar molekularne biologije iz Klinike za infektivne bolesti ”Dr. Fran Mihaljević” u Zagrebu dr. Ivan-Christian Kurolt otkrio je za Dnevnik Nove TV zašto je britanski soj korone opasniji te može li to utjecati na djelotvornost cjepiva.
Molekularni biolog Ivan-Christian Kurolt objasnio je zbog čega je britanski soj koronavirusa opasniji. “Opasniji je po brzini širenja. U Engleskoj se pokazalo da je postao jako brzo dominantan soj. U tri mjeseca postao je soj koji uzrokuje 80, 90 posto svih infekcija. Jako se brzo širi u populaciji”, pojasnio je.
Iz literature nije uspio iščitati da bi simptomi britanskog soja bili jači. Uzorci koje Hrvatska ima, a koji potvrđuju da je kod nas došao britanski soj virusa uzeti su početkom veljače. “Vjerojatno će tu biti još slučajeva, ne možete sve ni naći. Britanski soj došao je krajem prošle godine, početkom ove godine, samo se nije još uspjelo dokazati”, kazao je.
Osim britanskog soja i južnoafričkog soja, spominje se i njihova kombinacija. “Kombinacije se mogu događati, da se nešto spoji, doduše to je dosta rijetko, pogotovo kod onih virusa koji imaju jednolančani genom. Kod gripe je to nešto češće, jer imamo pojedinačne segmente genoma. Mislim da je to kod korone dosta rijetko”, uvjeren je.
Na pitanje hoće li mutacije utjecati na djelotvornost cjepiva, pojašnjava: “Mutacije su definitivno moguće. To će ovisiti o tome, gdje se nalaze mutacije, vežu li se one na antitijela ili ne, to su nepoznanice za sada. Teško se može predvidjeti zapravo što će biti i koje mutacije će se pojaviti. To su čista nagađanja”, kaže.
I dalje će se vršiti sekvencioniranje virusa i tražiti mutacije. Kurolt objašnjava daljnje postupke. “Jedan dio će se ciljano raditi. Po nalogu epidemiologa, primjerice kod pacijenata koji su se vratili iz inozemstva. Drugi indikator bi mogla biti populacija u kojoj se virus jako brzo proširio. Jedan dio će se raditi i nasumično, nasumična provjera”, kazao je.
