Brojni komentari ljudi koji se ne žele cijepiti odaju jako puno krivih informacija i neutemeljenih pretpostavki, koje, međutim, demantiraju stručnjaci i pokazatelji dobiveni temeljem detaljnih praćenja. Američki Centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) objavio je nedavno podatke o riziku od obolijevanja, hospitalizacije i smrti od koronavirusa među cijepljenim i necijepljenim osobama, a iz tih je podataka vidljiva golema učinkovitost zaštite koju pruža cjepivo, piše Večernji list.
Prema trenutačnoj učestalosti, zabilježeno je 35.000 simptomatskih infekcija tjedno među 162 milijuna cijepljenih Amerikanaca. Cijepljene osobe imaju osam puta manji rizik od obolijevanja od COVID-19 infekcije u odnosu na necijepljene, a čak 25 puta manju mogućnost od hospitalizacije i isto toliko od smrtnog ishoda uzrokovanog ovom bolešću. Naime, podaci o tjednoj incidenciji na sto tisuća stanovnika govore o incidenciji od 178,6 zaraženih među necijepljenima uz istovremeno 21,4 zaraze među cijepljenima. Među potonjima zaraza uglavnom neće dovesti do teže kliničke slike, što se vidi iz podatka o hospitalizaciji od 2,52 na sto tisuća kad je riječ o necijepljenim osobama, dok među cijepljenima ona iznosi 0,1. Incidencija smrtnosti na sto tisuća stanovnika iznosi 0,96 u kategoriji necijepljenih, a 0,04 kod cijepljenih.
Podaci CDC-a od kraja srpnja jasno pokazuju da je rizik zaraze osam puta manji kod cijepljenih, a rizik hospitalizacije i smrtnog ishoda čak 25 puta manji u osoba koje su se cijepile u odnosu na necijepljene. Radi se o podacima na velikom uzorku koji još jednom jasno ističu dobrobiti cijepljenja, ne samo za osobno zdravlje cijepljenih nego i za širenje epidemije u populaciji – ustvrdio je dr. Krešimir Luetić, predsjednik Hrvatske liječničke komore. Dobrobit cijepljenja bez sumnje zagovara i prof. Gordan Lauc. – Ono što vidimo iz ovih podataka, a i iz podataka koji dolaze iz drugih zemalja, jest da cjepiva učinkovito štite od teškog oblika bolesti, što i jest ono najvažnije. Dakle, ako se cijepimo, znatno ćemo smanjiti rizik teškog oblika bolesti i smrti – ističe prof. Lauc koji istovremeno dodaje da je cijepljenje prvenstveno osobna zaštita.
Nažalost, cjepiva nisu baš jako učinkovita u sprečavanju zaraze tako da će značajan broj cijepljenih ipak biti zaražen, a moći će i zaraziti druge. To znači da je poruka “cijepi se da zaštitiš druge” pogrešna i da su COVID potvrde u biti štetne. Sada kada znamo da i cijepljeni u određenoj mjeri mogu širiti zarazu, ideja da se cijepljenima daje potvrda s kojom ih se proglašava “sigurnima” čini se vrlo opasnim eksperimentom. Takve potvrde rezultiraju manjim osobnim oprezom te posljedično većim širenjem zaraze. Kao i sva druga cjepiva, i ovo cjepivo treba prvenstveno biti sredstvo zaštite osobnog zdravlja i vidimo da su u tome jako uspješna – iznosi Lauc ističući da bi napori države trebali biti usmjereni na cijepljenje rizičnih skupina. Ono na što američki CDC upozorava jest činjenica da slučajevi proboja virusa i obolijevanje cijepljenih osoba mogu smanjiti povjerenje javnosti u cjepiva. Osobito je to moguće jer se udio proboja cjepiva ili neuspjeha cijepljenja povećava u ukupnom broju slučajeva istodobno s povećanjem broja cijepljenih. Stoga treba znati da će se slučajevi neuspjeha cijepljenja češće događati među populacijom imunološki ugroženih te starijih osoba te da je to važno otvoreno iznijeti javnosti. Govoreći o cjepivu, često zaboravljamo činjenicu da nijedno ne štititi svakoga sto posto. Recimo, cjepiva protiv gripe djelotvorna su 50-ak posto. Osim toga, preboljenje bolesti i cijepljenje uvijek treba promatrati u funkciji vremena, napominje hrvatski virusni imunolog prof. Zlatko Trobonjača. Drugim riječima, koncentracija antitijela postupno se gubi, u prosjeku desetak mjeseci nakon preboljenja biva prepolovljena, a nakon cijepljenja također se postupno smanjuje, iako ne tako brzo.
Kako postupno gubite antitijela, a izloženi ste većoj koncentraciji virusa, može se dogoditi da smanjena količina antitijela više nije dovoljna da spriječi infekciju i da se čovjek reinficira, ako je prebolio, ili inficira iako je cijepljen – objašnjava prof. Trobonjača. Imunokompromitirane osobe Takav razvoj postojanosti antitijela upućuje na treću dozu cjepiva, ali prvenstveno kod imunokompromitiranih osoba. – Budući da razvijaju u prosjeku 40-ak posto slabiju imunost po cijepljenju, treća doza bi se trebala primijeniti kod ljudi na kemoterapiji ili onih koji su je nedavno prošli, koji su transplantirali organe i primaju imunosupresivnu terapiju, imaju autoimune bolesti ili kronične upalne bolesti koje zahtijevaju imunosupresivnu, imunomodelirajuću terapiju. Oni bi se trebali cijepiti treći put osam do 12 mjeseci nakon primljene druge doze – govori Trobonjača. Što se tiče treće doze za zdravu populaciju, bilo bi najbolje pričekati da se razvije cjepivo baš za delta-soj – a Pfizer ga razvija – i primijeniti ga pod uvjetom da se epidemija širi, smatra prof. Trobonjača.
Što se tiče treće doze za zdravu populaciju, bilo bi najbolje pričekati da se razvije cjepivo baš za delta-soj – a Pfizer ga razvija – i primijeniti ga pod uvjetom da se epidemija širi, smatra prof. Trobonjača.
Porastom broja novozaraženih diljem svijeta sve više zemalja razmišlja o davanju “boostera” građanima za bolju zaštitu protiv koronavirusa. Njemačka, Velika Britanija, Francuska tako će s primjenom treće doze cjepiva krenuti od rujna IZRAEL U Izraelu su prošli mjesec započeli s davanjem treće doze cjepiva za ljude iznad 50 godina, zdravstvene radnike. Treća doza, pokazuju podaci, učinkovita je 86% kod ljudi starijih od 60 godina. SAD Bidenova administracija preporučila je građanima koji su potpuno cijepljeni protiv COVID-19 da prime i treću dozu cjepiva u cilju bolje zaštite. Preporuka je da se “booster” doza primi osam mjeseci nakon druge doze cjepiva, a to će biti moguće od 20. rujna.
NJEMAČKA Njemačka će od 1. rujna omogućiti docjepljivanje protiv COVID-19 za starije i za osobe osjetljiva zdravlja, a omogućit će i cijepljenje djece od 12 do 17 godina, objavili su ministri zdravstva.
KANADA Ontario je prva kanadska provincija koja je počela s primjenom treće doze cjepiva. No, “booster” zasad primaju samo osobe koje su imale transplantaciju, onkološki pacijenti, osobe u domovima za starije…
SRBIJA Primjena treće doze cjepiva protiv COVID-19 počela je od utorka 17. kolovoza, a mogu ju dobiti građani koji su drugom dozom cijepljeni prije najmanje 180 dana. Dopunsko cijepljenje preporučuje se osobama s narušenim imunitetom.
FRANCUSKA S trećom dozom cjepiva protiv koronavirusa u Francuskoj kreću početkom rujna, ali isprva samo za starije i imunougrožene osobe.
VELIKA BRITANIJA U planu je također da od rujna krenu s davanjem “boostera” starijima od 50 godina i onima koje žive s osobama ugroženog imuniteta. Treća doza cjepiva, nagađa se, davala bi se prilikom cijepljenja protiv gripe.
UJEDINJENI ARAPSKI EMIRATI Treću doza cjepiva davati će zdravstveno ugroženima tri mjeseca nakon što su primili drugu dozu, dok će svi ostali treću dozu moći primiti šest mjeseci nakon cijepljenja druge doze
