Atila je planirao napasti i Rim, a od rimskog je cara zahtijevao da mu za suprugu da svoju sestru Honoriju i bogat miraz. Car je zauzvrat poslao papu Leona da pregovara s Atilom i odvrati ga od razaranja Rima.
Na današnji dan 10. studenoga Katolička crkva slavi znamenitog papu svetog Leona Velikog, kojem se pripisuje spašavanje Rima od invazije Huna polovinom V. stoljeća. Njegovo doba bilo je ispunjeno teškim borbama vezanim uz posljednje izdisaje Zapadnog Rimskog Carstva. U to vrijeme moćni hunski osvajači provalili su na područje Carstva i harali njegovim pokrajinama.
Opustošen je Balkanski poluotok, a Huni su prodrli na jug čak i u Grčku. Nakon razaranja Galije (današnja Francuska), hunski vođa Atila provalio je preko Alpa na područje današnje Italije. U njoj je razorio Akvileju (rimska Aquileia), Vicenzu (rimska Vicetia), Veronu (rimska istoimena Verona), Bresciju (rimska Brixia), Bergamo (rimski Bergamum) i Milano (rimski Mediolanum).
Atila je planirao napasti i Rim, a od rimskog je cara zahtijevao da mu za suprugu da svoju sestru Honoriju i bogat miraz. Car je zauzvrat poslao papu Leona da pregovara s Atilom i odvrati ga od razaranja Rima. Papa je doista uspio. Sastao se s Atilom na južnoj obali poznatog jezera Garda (Lago di Garda) u sjevernoj Italiji.
U pregovorima s Atilom, „bičem Božjim“, strašnim vladarem Huna, goloruki papa postigao je 452. pravo čudo i nagovorio Atilu da sa svojom vojskom napusti Italiju, nakon što je ognjem i mačem opustošio gotovo polovinu Europe.
Graditelj brojnih crkava i nepomirljivi protivnik heretika, uspio je 455. ublažiti razaranje Rima od strane vandalskoga kralja Gejzerika. Iz njegovih sačuvanih propovijedi i pisama zrači toplina, osjećajnost i predanost duhovnom dobru povjerenog mu stada.
Preminuo je u Rimu na današnji dan, 10. studenoga 461.
Crkvenim naučiteljem proglasio ga je 1754. papa Benedikt XIV.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
