(VIDEO) 12. rujna 1991. osnovana Hrvatska ratna mornarica – nepoznata uloga hrvatske mornarice u Oluji!

Foto: Arhiva MORH

Večer prije operacije Oluja, 4. kolovoza 1995. godine, Hrvatska ratna mornarica imala je spreman plan kojim je namjeravala osigurati južni Jadran za slučaj reakcije brodova jugoslavenske flote iz Boke kotorske. Zadaća mornarice je bila izvoditi protudiverzantsku, protupodmorničku, protubrodsku i proturaketnu obranu te protuminsku borbu.

 

Hrvatska ratna mornarica (HRM) ustrojena je na današnji dan 12. rujna 1991. ukazom predsjednika RH dr. Franje Tuđmana. Bilo je to u vrijeme najžešćih bitaka Domovinskog rata, te se hrvatskoj mornarici s pravom može potvrditi da je doslovno „ratna“ – osnovana u nemogućim uvjetima ratne agresije Srbije i JNA od početnih patrolnih čamaca do izgradnje prave ratne mornarice u skladu sa hrvatskim potrebama.

Prvi zapovjednik HRM-a bio je admiral Sveto Letica.

Uloga Hrvatske ratne mornarice danas proizlazi iz ustavne uloge Oružanih snaga RH, a sastoji se od obrane suvereniteta, teritorijalne cjelovitosti te zaštiti nacionalnih interesa i suverenih prava RH na moru.

Prvi brod koji je ušao u sastav Hrvatske ratne mornarice bio je desantno-jurišni čamac 103. Isti je otet Jugoslavenskoj ratnoj mornarici iz Brodogradilišta Greben (otok Korčula) noću sa 14. na 15. rujna 1991. Većina naoružanja i vojne opreme te ratnog brodovlja oduzeti su neprijatelju na području Šibenika tijekom rujanskog rata (od 16. do 23. rujna 1991.). Radnici Mornaričko-Tehničkog Remontnog Zavoda Velimir Škorpik preuzeli su zavod sa 34 broda i plovila, od kojih 15 u bazi Kuline, a njih 19 u MTRZ-u. Brodovi zarobljeni u Remontnom brodogradilištu Šibenik i bazi Kuline postaju jezgro Pomorskih snaga (buduće Flote HRM-a). Brzi gliseri u Dubrovniku od 23. rujna 1991. ulaze u službu i čine postrojbu pod nazivom «Odred naoružanih brodova Dubrovnik» (ONB)

Tijekom Domovinskog rata Hrvatska ratna mornarica se istakla brojnim akcijama od kojih su najvažnije:

  • boj u Splitskom kanalu, 14/15. studenog 1991., kada je JRM poražena i potisnuta na vanjske otoke Lastovo i Vis (osam brodova JRM-a onesposobljeno je ili potopljeno!),
  • postavljenje pomorskih minskih zapreka, otežane komunikacije i snabdijevanje na priobalnim ratnim lukama Jugoslavenske ratne mornarice,
  • brodovi Jugoslavenske ratne mornarice napustile su luku Lora u siječnju 1992. te otoke Vis i Lastovo u svibnju 1992. godine uz značajnu ulogu HRM
  • u srpnju 1992. izvršena je deblokada Dubrovnika u kojoj su sudjelovali brodovi i postrojbe HRM
  • iskrcavanje u Konavle tijekom oslobađanja 1992. godine
  • desantne akcije HRM u akciji Maslenica

 

Hrvatska ratna mornarica u Oluji

Meritum hrvatske vojno-pomorske povijesti, dr. Mithad Kozličić više puta je na svojim sveučilišnim predavanjima spomenuo: „Hrvatska je Bogom dana jer ima nekoliko desetaka nosača aviona!“. Naravno pritom nije mislio na goleme čelične brodske sustave, već otoke koji su se takvima pokazali već u Drugom svjetskom ratu! Nisu bili samo „nosači aviona“ u Domovinskom ratu, već i topničke bitnice poput Žirja, vojno-pomorske baze poput Visa ili pak (što je manje poznato jer se držalo strogom vojnom tajnom), centri radarskog promatranja neprijatelja, poput otočića i svjetionika Sveti Andrija kod Dubrovnika.

Večer prije operacije, 4. kolovoza 1995. godine, Hrvatska ratna mornarica imala je spreman plan kojim je namjeravala osigurati južni Jadran za slučaj reakcije brodova jugoslavenske flote iz Boke kotorske. Zadaća HRM-a je bila izvoditi protudiverzantsku, protupodmorničku, protubrodsku i proturaketnu obranu te protuminsku borbu.

Dvije raketne topovnjače pozicionirane su u akvatoriju Mljeta i bile su spremne raketno djelovati. Vojni stručnjaci su uvjerenja kako nije došlo do reakcije Ratne mornarice JNA jer se Oluja odvila izuzetno brzo, pa nije bilo vremena, a više ni smisla na vojno-pomorsku reakciju. Razloga je nekoliko; prošlo je dovoljno vremena za ustroj i jačanje Hrvatske ratne mornarice i već gore spomenutih kopnenih i otočkih utvrđenja. Samim tim, zbog nedostatka izvidničkih podataka, loše geostrateške pozicije jugoslavenske vojne flote, ali i pada morala nakon prethodno uspješnih bitaka za oslobođenje Dalmacije, odluka o isplovljavanju vojnih brodova iz Boke – nije donesena. Da je i bila, slažu se naši sugovornici, bili bi potopljeni netom nakon izlaska na otvoreno more.

Nije nevažno spomenuti i to kako su za vrijeme Oluje brodovi HRM-a imali još jedan važan zadatak – prevoziti oružane snage u zadarskom sektoru.

Hrvatska ratna mornarica danas je puno moćnija nego u Domovinskom ratu:

 

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr