Foto: Thinkstock

Hrvatska nacionalna zajednica u Vojvodini (Srbiji) je još 1971. brojila čak 200.000 ljudi koji su se na popisu izjašnjavali Hrvatima (dio Hrvata se izjašnjavao pod pritiskom Jugoslavenima i Bunjevcima). Ta naša hrvatska grana ima čak četiri službena blagdana proglašena 2002. na skupštini Hrvata u Subotici.

Ono što javonst ne zna: Subotica je bila sjedište Hrvata i hrvatske narodne misli, te je kod stvaranja Jugoslavije bila najveći grad te države sa 94.610  stanovnika prema posljednjem prijeratnom popisu iz 1910. godine! Beograd je tada imao 89.000, a Zagreb 79 038 stanovnika.

U Subotici je tada živjelo 65.000 Hrvata što ga je činilo drugim najvećim gradom po broju Hrvata iza Zagreba!

Jedan od četiriju službenih blagdana hrvatske nacionalne zajednice u Vojvodini je dan osnutka krovnog tijela Hrvata, Hrvatskog nacionalnog vijeća, koji se obilježava 15 prosinca. Toga dana 2002. godine održana je elektorska skupština za izbor članova prvog Hrvatskog nacionalnog vijeća.

Na sjednici je bilo nazočno 198 od ukupno 204 elektora. Izbor članova je obavljen na temelju dviju ponuđenih lista. Listu «A» je ispred Foruma hrvatskih institucija i organizacija Vojvodine, predložio magistar Josip Ivanović, dok je listu «B» ispred DSHV-a, predložio Josip Gabrić. Glasovanjem elektora lista «A» je dobila 20, a lista «B» 15 članova Vijeća.

Formiranje nacionalnog vijeća Hrvata u Srbiji omogućeno je donošenjem Zakona o zaštiti prava i sloboda nacionalnih manjina u Saveznoj Republici Jugoslaviji 2002. godine, kada je i hrvatska nacionalna manjina po prvi put legitimno priznata.

Odlukom HNV-a Srbije, nadnevci koje će kao službene blagdane slaviti Hrvati u Srbiji su:

• 19. ožujka – blagdan sv. Josipa, zaštitnika hrvatskog naroda (od 1687.)
• 15. kolovoza – dan objavljivanja poziva Ivana Antunovića na utemeljenje pučkih novina, kojim je započeo narodni preporod Hrvata u ugarskom Podunavlju (1869.)
• 16. listopada – dan rođenja bana Josipa Jelačića
• 15. prosinca – dan izbora za prvo Hrvatsko nacionalno vijeće (2002.)

Na to da je blagdan sv. Josipa izabran za blagdan hrvatske zajednice utjecalo je i tumačenje Hrvatske biskupske konferencije sa sastanka u Splitu 1972., kad su naglasili “da je odluka Hrvatskog sabora iz 1687. godine i sada na snazi, jer Sabor nije imao u vidu apstraktno Hrvatsko kraljevstvo nego cijeli hrvatski narod, koji nadživljuje sve peripetije oko svoga suvereniteta“.

Predstavnici Hrvata u Vojvodini nisu se u vrijeme prošle vlasti SDP-a ni jednom susreli s hrvatskim premijerom!

Dok se primjerice Milorad Pupovac se svake godine nekoliko puta sastaje s premijerom ili predsjednikom Srbije.  Tek je nedavno došlo do intenziviranja brige Hrvatske za hrvatsku zajednicu u Srbiji.

Hrvati u Vojvodini ne smatraju da svoju budućnost trebaju graditi na novcu iz Hrvatske, ali je nevjerojatan podatak o iznosima koji se u Srbiji, odnosno Hrvatskoj izdvajaju za pripadnike manjina. Omjer je 1:37. „Na 1 euro koji Srbija izdvaja za hrvatske kulturne, obrazovne, informativne programe… Hrvatska za svoju srpsku zajednicu izdvaja 37 eura. Ako uzmemo u obzir da je Srbija jedna od najsiromašnijih zemalja, to znači da su Hrvati u Srbiji najsiromašniji Hrvati u svijetu. Ne bih želio biti patetičan i reći da bih više volio biti Srbin u Hrvatskoj nego Hrvat u Srbiji, ali nepobitna je činjenica da su sve mjere na strani Srba u Hrvatskoj“, rekao je Tomislav Žigmanov, predsjednik Demokratskog Saveza Hrvata Vojvodine.

Ipak, unatoč svemu on vjeruje u bolju budućnost Hrvata u susjednoj zemlji.

 

Izvor: narod.hr