Kuvajt je zbog svojih zaliha nafte silno bogata država, premda je površinom nekoliko puta manji od Republike Hrvatske (Kuvajt je 7. na svijetu po veličini dokazanih naftnih rezervi, čak ispred Rusije, SAD-a i Libije).
Bivši britanski protektorat
Na današnji dan 1961. godine ostvarila je država Kuvajt svoju punu nezavisnost od Velike Britanije. Naime, Kuvajt je do tada bio britanski protektorat tj. autonomni šeikat pod zaštitom Ujedinjenog Kraljevstva. Kad je na današnji dan ostvarena puna nezavisnost, dotadašnji kuvajtski šeik Abdulah III. Al-Salim Al-Sabah dobio je novu vladarsku titulu – emir.
Kao prvi emir Kuvajta, Abdulah III. Al-Salim Al-Sabah nije vladao toliko autokratski koliko običavaju arapski vladari na Bliskom Istoku. Naime, emir je već sljedeće godine potpisao kuvajtski ustav, čime je ta država postala ustavna (konstitucionalna) monarhija. Za razliku od apsolutnih monarhija, u kojima vladara ne obvezuju nikakvi zakoni, u ustavnim monarhijama čak i vladar u načelu mora poštovati ustav svoje države.
Ostvarenjem nezavisnosti 1961. godine, Kuvajt je dobio i svoju valutu – kuvajtski dinar – koji je zamijenio dotada korištenu tzv. zaljevsku rupiju. Kuvajtski dinar danas je valuta s najvećom vrijednosti na svijetu. Naime, 1 kuvajtski dinar vrijedi gotovo 20 hrvatskih kuna (sljedeći je najvrjedniji bahreinski dinar koji vrijedi oko 15 kuna). Zanimljivo je da se ne tiskaju novčanice iznad 20 kuvajtskih dinara.
Dakako, Kuvajt je zbog svojih zaliha nafte silno bogata država, premda je površinom iznimno mala – čak nekoliko puta manja od Republike Hrvatske (Kuvajt je 7. na svijetu po veličini dokazanih naftnih rezervi, čak ispred Rusije, SAD-a i Libije). Zbog te činjenice ima izuzetno važno značenje u geopolitici i gospodarstvu velikih sila.
