21. siječnja 1699. Srijemski Karlovci – mir koji je odvojio Dubrovnik od Hrvatske i odredio oblik Hrvatske kao “kifle”

Čeha, wikipedia.org

Ta hrvatska “kifla” stvorena je u Srijemskim Karlovcima (koji su tada bili u Hrvatskoj) i to nakon stoljeća “krvarenja Hrvatske na braniku Europe”. Svojim je oblikom učinila put s jednog na drugi kraj zemlje (od Slavonije do Dubrovnika) daleko kraćim preko druge države (BiH), nego kroz Hrvatsku.

To jasno potvrđuje da su Hrvatska i BiH jedinstveni geostrateški, pa i geopolitički prostor, čije su granice odredile tek burne silnice prošlosti i višestoljetnih sukoba turskih osvajača i Hrvata na braniku Europe. 

Photo: poskok.info

 

Mir u Srijemskim Karlovcima 1699. postavio je temelje za današnje granice Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Veliki dijelovi “Turske Hrvatske”, područja zapadno od Vrbasa, ostali su pod vlašću Turaka i tako dočekali I. svjetski rat, koji je počeo 215 godina nakon ovog mira. Osim toga, ovim mirom je i Neum dodijeljen Turskoj, na zahtjev Dubrovnika, koji nije želio granicu s Venecijom. Posljedica toga je da Hrvatska ima jedan veliki grad teritorijalno odvojen od matice zemlje, što je vrlo rijedak slučaj u svijetu, osim u imperijalnih sila.

Nakon šesnaest godina dugih i teških borbi ujedinjene europske kršćanske vojske, gdje su se borili i brojni Hrvati, u Srijemskim Karlovcima (tada dijelu Hrvatske) potpisan je mirovni ugovor. To se dogodilo 21. siječnja 1699. čime je okončan Veliki bečki rat (1683.-1699.). Karlovački mir s Otomanskim Carstvom su potpisali predstavnici Svete lige, zapravo alijanse država koju su sačinjavale Austrija, Mletačka Republika, Poljska, a posebnim ugovorom kasnije i Rusija.

Mir je bio konačna posljedica dugotrajnog rata između ujedinjenih europskih vojski i Turskog carstva, a počeo je 1662. U njemu je vojna sreća prelazila s jedne na drugu stranu, ali nakon neuspjele osmanske opsade Beča 1683. inicijativa potpuno prelazi na kršćansku stranu, te u nizu bitaka Osmanlije doživljavaju poraze od kojih se nisu oporavili.
Posljedica je bilo sklapanje mira u Srijemskim Karlovcima kojim se Hrvatskoj vraća Slavonija sa Srijemom (osim jugoistočnoga), današnja Banovina do Une, Kordun od Korane do gornje Gline i čitava Lika i Krbava.

Hrvatska, koju je tijekom rada tzv. Komisije za razgraničenje (1699.–70.) zastupao P. R. Vitezović, stekla je svoje teritorije u dravsko-savskom međurječju kao i dio teritorija u dunavsko-savskom međurječju (do crte Slankamen–Rača), ali je znatan dio srednjovjekovne Hrvatske ostao u Bosanskom pašaluku (hrvatski prostor između Vrbasa i Une). Tako je taj teritorij od tada definitivno ostao izvan granica Hrvatske do današnjeg dana.

Mletačka Republika mirom u Srijemskim Karlovcima proširila se na hrvatske teritorije u kontinentalnoj Dalmaciji.

Time ovaj mir ima direktne posljedice na narode Hrvatske i Bosne i Hercegovine do danas, kao i uostalom cijela višestoljetna agresija Turaka na Europu koja je izazvala velike etničke promjene na nekadašnjem teritoriju Kraljevine Hrvatske.

Kako bi spriječila izravan dodir s Mlečanima, Dubrovačka Republika zatražila je da se za Osmanlije uspostave koridori u predjelu zaljeva Klek–Neum i Sutorine, što je i prihvaćeno. To je i danas sporazum koji je izdvojio hrvatski gradić Neum iz njenog teritorija i odvojio Dubrovnik teritorijalno od matice zemlje.

 

*Turska Hrvatska (njem. Türkisch Kroatien, lat. Croatia Turcica, tal. Croazia turca, fr. Croatie av Turc) je ime za okupirane krajeve srednjovjekovne hrvatske države koji danas obuhvaćaju prostor cjelokupne zapadne Bosne pod nazivom Bosanska Krajina i Cazinska krajina. Prostor Turske Hrvatske obuhvaća tlo između rijeke Vrbas na istoku (grad Jajce, Banja Luka), zatim na sjeveru prostor južno od rijeke Save, i sve do planine Dinare na jugu, graničeći prema zapadu sa današnjim granicama Republike Hrvatske.

 

Turska Hrvatska danas je dio države Bosne i Hercegovine, a Hrvata gotovo da više tamo i nema:

Slikovni rezultat za turska hrvatska

Photo: wikimmedia.commonns.org

 

Austrijska karta Turske Hrvatske:

Photo: wikimmedia.commonns.org

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr