24. rujna 1943. Sinj – nacisti na okrutan način ubili fra Rafaela Kalinića

Dana 24. rujna 1943. njemački nacisti su na okrutan način ubili omiljenog sinjskog svećenika i franjevca Rafaela Kalinića. Ubijen je na okrutan način tako da je živ zapaljen. Crkva u Hrvata ima najveći broj ubijenih svećenika i klerika u Europi kako u apsolutnom, tako posebno i u postotnom broju u odnosu na broj stanovnika. To su istinski kršćanski mučenici i svjedoci vjere hrvatskog naroda i Kristove Crkve.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Na današnji dan 24. rujna 1943. ubijen je u 33. godini života hrvatski katolički svećenik i franjevac Rafael Kalinić. Tog omiljenog svećenika iz Prugova kod Splita ubili su njemački nacisti na izuzetno okrutan način u blizini Malbašinih kuća pored Sinja.

Još za života stanovnici sinjskog kraja smatrali su ga svetcem.

Uz svećenički poziv obavljao je i službu profesora u gimnaziji u Sinju. Govorio je nekoliko jezika, te bio vrlo obrazovan i omiljen u Sinju. Blage i mirne naravi, mnogo je molio i provodio sate pred Presvetim oltarskim sakramentom.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Posljednja pričest smrtno ranjenom partizanu

U sinjskom kraju su se 1943. vodile žestoke borbe između partizana i nacista. U samostan je došla vijest da u obližnjem zaseoku Čarići leži smrtno ranjeni partizan Stipe Čarić i traži bolesničko pomazanje. Fra Rafael se odmah dragovoljno javio da ode u ratno područje dati sakrament smrtno ranjenom partizanu, ali ga Nijemci nisu odmah pustili. Vratio se u obližnju kapelicu Srca Isusova, pomolio i nakon pola sata uspio proći do ranjenika. Kada je otpratio posljednjim sakramentima Stipu Čarića, krenuo je natrag prema Sinju.

Nacisti živog zapalili fra Rafaela

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Vraćajući se u Sinj, vidio je kako kod Malbašinih kuća nacisti muče i maltretiraju ljude, te im pale kuće. Stao je u njihovu obranu da ih zaštiti, a nacistički časnik ga je zarobio i bacio u zapaljenu kuću gdje je živ izgorio. Tako je okrutnom smrću završio svoj život mladi Rafael Kalinić.

Za fra Rafaela pokrenut je postupak za proglašenje blaženim koji vodi fra Petar Bezina iz samostana Gospe od Zdravlja u Splitu.

Drugi svjetski rat u Europi – najviše ubijenih hrvatskih svećenika

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Drugi svjetski rat odnio je brojne žrtve među svećenicima Hrvatima. Hrvatski svećenici podnijeli su najveće žrtve od svih europskih naroda i u apsolutnom broju, a osobito u postotku na broj stanovnika. Ubijeno je 663 svećenika i 31 časna sestra.

Prema „Hrvatskom martirologiju“ najveći broj klerika ubili su partizani, tzv. Narodnososlobodilačka vojska. Do završetka rata u svibnju 1945. ubili su 240 svećenika, nakon rata 264, te za vrijeme služenja redovnog vojnog roka u JNA još 12.

Četnici su ubili 37 svećenika i časnih sestara, nacisti 16, ustaše 11, Talijani 2, a u bombardiranju savezničkih snaga poginulo ih je 32.

Fra Petar Bezina posvetio je život istraživanju mučenike Katolička Crkve u Hrvata. On tvrdi da je većina svećenika ubijena bez suda, često uz najokrutnija mučenja poput razapinjanja, nabijanja na kolac, pečenja na ražnju, prženja strujom, kamenovanja, utapanja i dr.
Stotine njih završilo je i mučeno u komunističkim zatvorima.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

I rođeni brat fra Petra Bezine fra Ivan ubijen je u Zagrebu 1948., a UDBA je falsificirala „njegova pisma“ roditeljima iz Kanade.

Ti istinski kršćanski mučenici, poput onih iz prve Crkve i svih vremena, zaslužuju spomen na njihovu žrtvu za domovinu, Crkvu i Krista.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.