Otok Kreta svojedobno je bio najbogatiji i najvažniji mletački posjed u Sredozemlju. Grad Kandija (Heraklion) izdržao je najdulju opsadu u povijesti ratovanja. Turcima muslimanima trebala je čak 21 godina da potpuno osvoje to jako kršćansko uporište. To im je uspjelo tek kad je na otok osobno došao sam turski veliki vezir Fazil Ahmed-paša Ćuprilić.
Na današnji dan 27. rujna 1669. završila je najduža opsada u povijesti ratovanja kad su Mlečani konačno predali svoje posljednje uporište na otoku Kreti Turcima Osmanlijama. Ta posljednja utvrda bila je znamenita Kandija, danas poznata pod nazivom Heraklion. To je i dan danas najveći grad na Kreti, a služi i kao upravno središte tog grčkog otoka. Mlečani su po tom gradu i cijeli otok Kretu nazivali Kandija. Opsada grada Kandije trajala je više od 21 godine, od 1. svibnja 1648. pa sve do današnjeg dana 1669. godine.
Rat između Mletačke Republike i Osmanskog carstva koji je tada trajao, naziva se Kandijski rat i vrlo je važan za hrvatsku povijest jer se veliki dio borbi odvijao na našem području. Slavni pjesnik lord Byron usporedio je opsadu Kandije s grčkom opsadom Troje u mitskim vremenima.
Otok Kreta svojedobno je bio najbogatiji i najvažniji mletački posjed u Sredozemlju. Turci su ga napali 1644. godine i do 1648. uspjeli su osvojiti veći dio otoka i doći do glavnog grada, spomenute Kandije. Taj grad bio je tvrd orah i držao se još sljedeću 21 godinu. Na kraju je na otok došao sam turski veliki vezir Fazil Ahmed-paša Ćuprilić.
Veliki vezir imao je u Osmanskom Carstvu ulogu sličnu premijeru. Fazil je bio sin znamenitog velikog vezira Mehmed-paše Ćuprilića. Osmanlije su te završne napadačke operacije koštale života čak 70.000 Turaka te još 38.000 lokalnih Krećana i robova koji su morali kopati rovove i tunele ispod gradskih zidina.
Kandijski rat bjesnio je i u našoj Dalmaciji. Osmanlije su čak zaprijetili Zadru i Splitu, te opsjedali Šibenik. Međutim, na kraju su na dalmatinskom bojištu Mlečani imali više sreće nego na Kreti. Uspjeli su odbiti Osmanlije, osvojiti Klis, Knin i većinu dalmatinskog zaleđa.
Na kraju je mirovnim ugovorom 1669. Venecija u zaleđu dobila toliko teritorija da je njen dalmatinski posjed utrostručen. Time je na neki način nadoknadila gubitak Krete.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
