27. veljače 1397. ubijen Stjepan Lacković – tko je ban koji se s Hrvatima borio protiv Turaka?

Foto: snimka zaslona

Na današnji dan 27. veljače 1397. u hrvatskom gradu Križevci podlom i nečasnom prijevarom ubijen je hrvatski ban Stjepan Lacković, veliki vojskovođa i prisutno hrvatsko plemstvo. Ubio ih je urotom i prijevarom, prekršivši zadanu riječ, ugarsko –hrvatski kralj Žigmund (Sigismund).

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Godine 1396. dogodila se velika bitka kod Nikopolja u današnjoj Bugarskoj gdje je ususret nadirućoj osmanlijskoj vojsci stala ujedinjena kršćanska vojska. U jednoj od najvećih i najtragičnijih bitaka protiv Turaka sudjelovao je i stradao veliki broj Hrvata.

Iz Hrvatske su velike čete doveli braća Gorjanski, pa Ivan Morović, Herman Celjski i Stjepan Lacković. Kada se toj vojsci pridružio vojvoda Mirča sa 10.000 Vlaha, brojila je ona do 100.000 ljudi, većinom na konjima. Može se reći da tako birane vojske nije Europa vidjela od vremena križarskih vojni. Pa ipak  25. rujna 1396. Je snađe potpun poraz kod Nikopolja u Bugarskoj. Pobjedu je odlučio srbijanski despot Stjepan Lazarević, koji se sa 5000 Srba prešao  na tursku stranu. U strahovitoj bici pade 20.000 kršćana, a mnogo ih pogibe u Dunavu i na bijegu. Sultan Bajazid izgubi preko 30.000 Turaka.

Vijest o nesretnoj bitci kod Nikopolja brzo dopre u Hrvatsku. Turska pobjeda uznemirila je  i velik dio Europe. Tri dana poslije bitke pošalje sultan svoje konjaništvo u Srbiju. Turci pređu i preko Save, te oplijene i po­pale hrvatske gradove Zemun i Mitrovicu. Kako im se nitko nije opirao, prolete turski konjanici čitavom Hrvatskom između Save i Drave. Oni prodru dapače i u Šta­jersku, gdje zapale grad Ptuj, te se onda s velikim plijenom vrate u Tursku.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Na vijest o pogibiji bana Lackovića i plemića hrvatska vojska pohitala je u Križevce i započela je bitka sa Žigmundovim pristašama. Žigmund, međutim, uspijeva pobjeći u Ugarsku, a sve posjede bana Lackovića daruje svojim podanicima. Vijest o zbivanjima na saboru u Križevcima odjeknula je hrvatskim zemljama, a i danas se taj događaj naziva „krvavi križevački sabor“ koji je ovjekovječio i Oton Iveković freskom u križevačkoj crkvi Svetog križa.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.