28. lipnja 1941. četnički ‘vidovdanski ustanak’ – pokolj civila u NDH kod Gackog

Foto: GettyImages

Na čelu prvog ustanaka u NDH bio je četnički vojvoda Radojica Perišić, svećenik Srpske pravoslavne crkve. Bio je zapovjednik četničke Gatačke brigade koja je počinila na Vidovdan, 28. lipnja 1941., jezovit pokolj civila u mjestu Avtovac pored Gackog (danas BiH). Zbog toga se ovaj događaj u komunističkoj Jugoslaviji nije slavio kao Dan ustanka, nego 27. srpnja i događaji u Srbu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

I u ustanku 27. srpnja 1941., koji se u Jugoslaviji slavio kao službeni dan ustanka (Srb i Drvar), bila je snažna prisutnost četničkih vođa (Mane Rokvić, Brana Bogunović, Miloš Torbica, Pajica Omčikus), ali u ovom događaju su uz četnike bili prisutni i komunistički elementi koje su vodili: Đoko Jovanić, Gojko Polovina i Stojan Matić (partizanski narodni heroj).

> Radojica Perišić – svećenik SPC-a postao četnički vojvoda, a zločinački ratni put završio na Lijevča Polju
>Povjesničar Stjepan Lozo: ‘SPC izravno stoji iza besramne klevete Hrvata za genocid nad Srbima’

Dana 28. lipnja 1941. na području NDH u kotaru Gacko počinjen je jezovit pokolj civila, većinom žena i djece muslimana. Bio je to početak velikih pokolja Hrvata i muslimana na državnom teritoriju NDH.

Pojedinačnih zločina u NDH bilo je i prije toga, osobito u travnju 1941. prilikom napada Njemačke i kaotičnih ratnih prilika okupacije i raspada Jugoslavije. No, ovaj pokolj u Gackom najavio je genocidnu politiku četnika. Pokolji su tih dana intenzivirani u cijeloj istočnoj Hercegovini, a vrlo brzo preneseni su na područje Like i Bosne (Srb, Drvar, Grahovo…). Nakon toga krajem 1941. slijede najveći genocidni četnički pokolji uz rijeku Drinu i granicu sa Srbijom, gdje su četnici poklali tisuće ljudi od Foče do Zvornika.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Većinu masovnih pokolja 1941. počinile su četničke snage.

Partizanski pokolji postaju najintenzivniji tek u drugoj polovici 1944. nakon proboja Srijemskog fronta, s kulminacijom nakon završetka rata 1945. godine, premda je ubojstava i pokolja u krvavom ratu na teritoriju NDH bilo tijekom cijelog rata.

Ova događanja i ustanak u istočnoj Hercegovini Srbi su nazvali „Vidovdanskim ustankom“, dok su ustanak praćen pokoljima civila u Srbu, Drvaru i Grahovu prvotno nazvali „Ilindanski ustanak“, koji je tek kasnije dobio novo ime i postao službeni Dan antifašističkog ustanka u Srbu u SR Hrvatskoj za vrijeme Jugoslavije (slavio se u Srbu i Drvaru, mjestima pokolja Hrvata).

> Dr. Begonja: U Srbu su 1941. četnici, komunisti i talijanski fašisti počinili genocid nad Hrvatima

Zanimljivo je da je Vidovdanski ustanak počeo odmah nakon izdavanja Valerijanovog memoranduma od strane SPC i u vrijeme izlaska genocidnog dokumenta Homogena Srbija Stevana Moljevića, poznatog četničkog ideologa. U isto vrijeme u Beogradu izlazi studija vlade (komesarijata) nacističke Srbije na čelu s Milanom Aćimovićem pod imenom Velika Srbija. Također, to je bilo vrlo brzo nakon Hitlerovog napada na SSSR, dok je do tada u NDH bilo stanje relativnog mirovanja, nakon prvotnih sukoba i žrtava u travanjskom ratu i raspada Jugoslavije. Postojalo je gotovo dva mjeseca relativnog mira u NDH, od kraja travnja do kraja lipnja 1941., bez većih oružanih sukoba.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ovdje se jasno vidi da je ideja Velike Srbije tražila saveznike i na britanskoj strani, kao četnici Draže Mihailovića, i na njemačkoj nacističkoj strani kao vlada Milana Aćimovića i SPC koja je Valerijanov memorandum uručila Nijemcima, a kasnije ga odaslala po cijelom svijetu.

Ideja Velike Srbije tražila je svakog načina da opstane u prilikama koje su se 1941. za njih činile katastrofalnima, pa je tražila suradnike na svim stranama u ratu.

Kulminacija ovih patogenih četničkih ideja doživjela je vrhunac 1991. godine kada su dočekali svoj trenutak i pod vodstvom komunustičke JNA namjeravali uspostaviti etnički čistu Veliku Srbiju na liniji Virovitica-Karlovac-Karlobag.

Krajem 1992. godine već su etnički očistili 70% BiH i 30% Hrvatske (to je više od 50% teritorija koje su namjeravali zauzeti u Hrvatskoj). Srbi su zauzeli velike teritorije na zamišljenoj liniji južno od linije Virovitica-Karlovac-Karlobag i Moljevićevi planovi su bili gotovo izvršeni.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Samo nadljudska borba hrvatskih dragovoljaca i branitelja 1991. godine ih je u tome spriječila, te kasnije slavne oslobodilačke akcije HV-a (Dubrovnik, Maslenica, Dinara, Bljesak i dr.) koje su svoj vrhunac imali u slavnoj operaciji Oluja.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.