28. srpnja 1772. grofovi Pejačevići – za što je zaslužna ova hrvatska plemićka obitelj iz Slavonije?

Foto: commons.wikimedia.org

Grofovska obitelj Pejačević bila je jedna od najuglednijih, najrazgranatijih i najznačajnijih obitelji koja je snažno utjecala na povijest Slavonije, ali i Hrvatske. Titulu grofova Pejačevići su dobili na današnji dan 1772., a podijeljeni su na tri obiteljske grane (našičku, rumsko-retfalačku-osječku i virovitičku), od kojih će svaka imati utjecaj na razvitak mjesta u kojima je živjela.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Od 18. do sredine 20. stoljeća plemićka obitelj je važan faktor hrvatske političke, gospodarske, kulturne i društvene scene. Javnosti je relativno dobro poznata visoka graditeljska razina njihovih dvoraca, ali i likovna te glazbena baština, no manje knjižna. Osim što su bili patroni umjetnosti, također su bili važni za ekonomiju i politiku Hrvatske.

Iz obitelji je poniklo niz znamenitih osoba. Najpoznatiji članovi su hrvatski banovi Ladislav i njegov najstariji sin Teodor te prva hrvatska skladateljica Dora Pejačević. Ladislav je bio utjecajan hrvatski političar koji je sudjelovao 1868. u sklapanju Hrvatsko-ugarske nagodbe. Ban je bio od 1880. do 1883. kada je, nakon što je Ministarsko vijeće u Beču zaključilo da će dvojezični hrvatsko-mađarski grbovi u Hrvatskoj ostati, bez obzira na protivljenje hrvatskog državnog vodstva, podnio ostavku, a banom je potom postao Mađar Dragutin Khuen- Hedervary.

Teodor, Dorin otac, bio je dugogodišnji veliki župan Virovitičke županije, a hrvatski ban od 1903. do 1907. godine. Od 1913. do 1917. sudjelovao je kao hrvatski ministar u ugarskoj vladi. Kao i njegov otac, napustio je banski položaj, i to nakon spora koji je nastao s Mađarima kad je dao skinuti mađarske natpise sa zgrada državne željeznice.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Dora, najstarija kćerka grofa Teodora, vodila je život prepun kontroverzi i skandala, ali to nije ono po čemu je treba pamtiti i zbog čega i danas sjaji. Naprotiv: intrigantna intelektualka Dora iza sebe je ostavila neprocjenjivo glazbeno bogatstvo. Iza nje je ostao nevelik, ali dragocjen opus od 57 djela, od kojih mnoga nisu objavljena, ali se čuvaju njihovi rukopisi. Muzikolozi ističu da je postavila temelje novijoj hrvatskoj komornoj i koncertnoj glazbi.

 

 

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.