28. veljače bl. Timotej Trojanowski – nacionalsocijalizam je masovno ubijao katoličke svećenike, a Stepinac je stotine slovenskih svećenika spasio od nacista!

Foto: https://provincie.minorite.cz/, wikipedia, montaža narod.hr

Nacionalsocijalizam koji u bazi ‘vjerovanja’ ima socijalizam, eugeniku i rasizam, mrzio je katolicizam. Mrzio je katolicizam jer ga je smatrao vjerom koja podržava slabosti: milosrđe, praštanje, molitvu, pomaganje siromaha, pravo na život svakoga bez obzira na rasu i naciju, ljubav prema bližnjemu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U koncentracijskom logoru Auschwitzu, blizu Krakowa u Poljskoj, blaženi Timotej Trojanowski, svećenik reda franjevaca konventualaca i mučenik, koji je za vrijeme vladavine u njegovoj domovini neprijateljskog režima prema ljudima i religiji, iscrpljen mučenjima koja je pretrpio zbog ispovijedanja svoje kršćanske vjere, završio svoje mučeništvo.

Papa Ivan Pavao II. proglasio ga je blaženim u Varšavi 13. lipnja 1999. godine u skupini od 108 poljskih mučenika nacizma.

U tih 108 kanoniziranih svećenika, žrtava nacističkih logora i Hitlerova režima, su 3 biskupa, 52 svećenika, 26 časnih sestara, nekoliko sjemeništaraca i katolika laika.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Nacizam i logori za katoličke svećenike

Oni su ubijeni u logorima Auschwitz, Dachau, Sachsenhausen, te zatvorima u Dresdenu i drugdje. Veliki broj svećenika i katolika nacisti su ubili već 1939. godine, osobito u nepoznatom i skrivanom masakru u Piasnici, drugoj Katynskoj šumi gdje su krvnici bili Hitelrovi ratni saveznici sovjetski komunisti. Tamo je u Piasnici, slično Katynskoj šumi ubijeno između 12-14.000 Poljaka intelektualaca, svećenika, časnika i drugih. Najpoznatija mučenica tog pokolja je časna sestra Alicja Kotowska, poglavarica katoličkog reda Uskrsnuća Isusa Krista.

Koncentracijski kamp Dachau bio je mjesto gdje su ubijeni mnogi katolički svećenici. Od 2720 vjerskih osoba zatvorenih u taj logor, 2579 bili su katolički svećenici (95%), kao i veliki broj posvećenih laika i vjernika. Većina su bili poljski svećenici, ali bio je i veliki broj svećenika Nijemaca, te drugih. Postojao je tzv. „svećenički blok“ u tom logoru.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Osim Poljaka, nacisti su samo u logoru Dachau ubili 411 katoličkih svećenika Nijemaca, te stotine drugih među kojima i svećenike Hrvate. U logoru je postojao i poseban „svećenički blok“ samo za kler. Lista žrtva katoličkih svećenika ubijenih od nacista je velika.

Mnogi su svećenici bili i u Auschwitzu, a preko 300 ih je pogubljeno u Sachsenhausenu, 780 u Mauthausenu i 5.000 u Buchenwaldu. Ovaj broj ne uključuje svećenike koji su umrli pri transportu ili izvan logora.

Razotkrivena laž komunista – Stepinac je spašavao žrtve nacizma od progona i logora!

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Događanja iz II. svjetskog rata i odnos prema Katoličkoj crkvi imala su refleksiju na cijelo područje Trećeg Reicha. U Sloveniji, u dijelu koji je potpao pod Treći Reich (jedan dio je pripojen Italiji), Hitler je počeo progon katoličkih svećenika, po sličnom obrascu kao u Poljskoj.

Malo je poznata stvar da je nadbiskup Alojzije Stepinac već 1941. primio na područje svoje nadbiskupije stotine katoličkih svećenika iz Slovenije koje su nacisti progonili, te protjerivali iz Slovenije.

To dovodi prvenstveno do zaključka da je nadbiskup Alojzije Stepinac bio
najveći dobrotvor i zaštitnik progonjenih svećenika slovenskih svećenika u doba Drugoga svjetskog rata. Drugi zaključak, koji se nameće sam od sebe, jest da je samo tim činom Alojzije Stepinac došao u direktan sukob s nacistima i njihovim režimom, za razliku od laži jugoslavenske historiografije, srbijanske propagande i Srpske pravoslavne crkve.

I ne samo proganjane katoličke svećenike, Stepinac je pomagao i zalagao se za zbrinjavanje svih žrtava, prvo Židova, a onda i svih drugih osoba koje su došle pod progon nacista.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

 

 

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.