Na današnji dan, 29. svibnja 1848. održani su prvi izbori za moderni Hrvatski Sabor.
Na svibanjskim izborima u Sabor su izabrani prvaci hrvatskog narodnog pokreta: Gaj, Kukuljević, Vukotinović, Mažuranić i drugi čije će političko, kulturno i prosvjetiteljsko djelovanje dati snažan doprinos oblikovanju moderne Hrvatske.
Prvi moderni Sabor započeo je zasjedanje 5. lipnja 1848. godine čime je završilo razdoblje dotadašnjeg feudalnog, staleškog Sabora.
U novi Sabor je izabran 191 zastupnik na temelju izbornog reda koji je omogućio reprezentativni parlament, a dokinuo staleški. Izborni red je zadržao mogućnost da svoje mjesto dobiju i pojedinci na osnovi svoga virilnog prava (plemići) kako bi se održao parlamentarni kontinuitet. Na izborima za „četrdesetosmaški“ Sabor mogao je glasovati „svaki domovine ove sin, bez razlike roda i staleža, samo ako je pismen i ako je navršio 24 godine“.
Na svibanjskim izborima u Sabor su izabrani prvaci hrvatskog narodnog pokreta: Gaj, Kukuljević, Vukotinović, Mažuranić i drugi čije će političko, kulturno i prosvjetiteljsko djelovanje dati snažan doprinos oblikovanju moderne Hrvatske.
Tijekom lipnja i srpnja 1848. godine revolucionarni Sabor donio je niz dalekosežnih odluka poput one o ukidanju kmetstva, zatražio ujedinjenje Dalmacije i Vojne krajine s Hrvatskom, predložio poštivanje građanskih sloboda, tražio ustavno ograničenje vlasti habsburškog monarha, potvrdio odluku bana Jelačića o prekidu odnosa s Ugarskom.
Na sljedeće zasjedanje Sabor je čekao trinaest godina radi revolucionarnih zbivanja u Europi. No duh građanske i „svoje“ Hrvatske snažno izražen u parlamentu 1848. prenio se i u 1861. godinu. Iako je odluku o odgodi nastavka svoga rada “do sretnijih vremena” donio 9. srpnja 1848. godine, “četrdesetosmaški” Sabor je formalno raspušten kraljevim rješenjem tek 7. travnja 1850. godine.
“Četrdesetosmaški” Sabor prvi je Sabor koji je svoj rad otvorio široj javnosti i službeno, prvi put, zasjedao na hrvatskom jeziku.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
