4. svibnja 1980. Josip Broz Tito – smrt diktatora obavijena je dvjema tajnama

Foto: javno vlasništvo, commons.wikimedia.org

Na današnji dan, 4. svibnja 1980., u Ljubljani je umro komunistički diktator i doživotni predsjednik Jugoslavije – Josip Broz zvani Tito.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

 

Njegovi posmrtni ostatci voženi su vlakom diljem Jugoslavije, a ljudi su bili prisiljavani da dođu na ispraćaje u mjesta gdje je vlak sa diktatorovim posmrtnim ostatcima prolazio.

Vrlo je znakovito da taj komunistički vođa nije htio da mu se na grob stavi simbol komunizma – petokraka. To ostaje prva i najveća zagonetka koju ljevičari nerado spominju jer je to bio prvorazredni skandal koji su komunisti nastojali zataškati.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Druga zagonetka (ili čak tajna) je da je, prema knjizi slovenskog književnika Žarka Petana, svojevremenom hitu, Tito prije smrti tražio posjet katoličkog svećenika! Taj svećenik, Franc Križnik, je ubrzo nakon toga stradao (ili je ubijen?) u Njemačkoj pod kotačima kamiona.

 

Tko je bio Josip Broz Tito?

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Josip Broz Tito bio je komunistički diktator i masovni ubojica. Na čelo Komunističke partije Jugoslavije je došao nakon Staljinovih čistki tridesetih godina prošlog stoljeća, u kojima je i sam sudjelovao. Tada je ubijeno po Staljinovom nalogu kompletno vodstvo Komunističke partije i stotine viđenijih članova („Staljinove čistke), a na čelo Partije došao je misteriozni Tito.

Na vlast dolazi 1945. i bio je doživotni predsjednik komunističke Jugoslavije vladajući kao diktator.

Smatra se da je Titov režim odgovoran za smrt oko milijun ljudi. Pamti ga se po poslijeratnim zločinima u bivšoj Jugoslaviji – pokolj na Bleiburgu, pamte se križni putevi, pamti se Huda jama, pamte se koncentracijski logori poput Golog otoka, pamte se progoni i ubojstva emigranata itd.

 

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Josip Broz Tito, komunistički diktator, još uvijek jest počasni građanin grada Zagreba i drugih hrvatskih gradova. U Zagrebu su Titovi partizani napravili najveće zločine, ali još nijedan gradonačelnik nije predložio da se ovom zločincu oduzme titula počasnog građanina. Žalosno je da istu titulu počasnog građanina grada Zagreba nose istovremeno velikani hrvatske povijesti kao Josip Jelačić, Josip juraj Strossmayer, don Frane Bulić, Miroslav Krleža, blažena Majka Tereza, dr. Franjo Tuđman, Ante Gotovina, ali i jedan velikosrbin Vuk Stefanović Karadžić („Srbi svi i svuda!“).

 

Tražio svećenika prije smrti? Je li KOS ubio tog svećenika u Njemačkoj?

U svojoj knjizi “Čudesni život Josipa Broza Tita” (tiskao ju je David Tasić, poznati član grupe s Janezom Janšom, uhićene pod optužbom za raspad Jugoslavije), slovenski književnik Žarko Petan otkriva da je Tito prije smrti zatražio u ljubljanskoj bolnici 1980. prije smrti – svećenika!

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Dok je Josip Broz ležao u ljubljanskom Kliničkom centru”, piše Petan, “u veljači 1980. poželio je porazgovoriti s duhovnikom! Zadatak je Crkva povjerila svećeniku Frančeku Križniku (rođenom 17. srpnja 1944., Šmarje pri Jelšah), tada poznatom i javnom protivniku ateizma. Križnik se uputio na poziv u Klinički centar, ali sigurnosna služba Titovih čuvara nije dopustila prilaz diktatoru. Kad je Broz ponovio želju, poslali su po svećenika, koji je otišao u bolnicu i obavio dugi razgovor s Josipom Brozom. Uskoro, u ožujku, duhovnik Križnik otišao je na studijsko putovanje u SR Njemačku, gdje je 28. ožujka (mjesec dana kasnije) poginuo u nejasnim okolnostima, pod kamionom kod Düsseldorfa. Očito da je neugodnu priču o tom sastanku struktura vojne policije KOS-a željela trajno zataškati”, zaključuje Petan.

Detaljnije o knjizi Žarka Petana i misterioznoj smrti Josipa Broza Tita, te slovenskog svećenika Franca Križnika možete pročitati ovdje.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.