Wilmer McLean znao se navodno šaliti da je Američki građanski rat “počeo u njegovom dvorištu, a završio u njegovom dnevnom boravku”. Naime, prva velika bitka u tom ratu započela je u dvorištu jedne druge McLeanove kuće.
General Robert E. Lee, kao i neke druge povijesne osobe na Zapadu, našao se danas na udaru nove kulturne revolucije (ne Mao Ce Tungove) i revizije američke povijesti, te se traži micanje njegovih spomenika. Čak 88% Amerikanaca je protiv toga, ali na djelu je očita sprega medija i lijevo-liberalnog establishmenta koja ovakve teme i postupke sustavno gura u središte javnosti.
Na današnji dan 1865. pada obljetnica efektivnog završetka Američkog građanskog rata. Tog se dana predao poznati južnjački general Robert E. Lee pokraj gradića Appomattoxa u Virginiji. Predaju je uručio sjevernjačkom generalu Ulyssesu S. Grantu.
Čin predaje obavljen je u kući trgovca Wilmera McLeana. Ta kuća danas ima svojevrsni spomenički status, naročito njen dnevni boravak u kojem je potpisana predaja. Wilmer McLean znao se navodno šaliti da je Građanski rat “počeo u njegovom dvorištu, a završio u njegovom dnevnom boravku”. Naime, prva velika bitka u tom ratu započela je u dvorištu jedne druge McLeanove kuće.
Pobjednički general Grant, koji je kasnije postao američkim predsjednikom, a i danas se nalazi na američkoj novčanici od 50 dolara, bio je vrlo milosrdan prema poraženim južnjacima. General Lee stoga ga je jako cijenio i nikad kasnije nije dopustio da se protiv Granta kaže ijedna loša riječ. Obojica su se ponijela kao gentlemani pri predaji, premda su za vrijeme rata bili na zaraćenim stranama.
General Robert E. Lee, kao i neke druge povijesne osobe na Zapadu, a čije spomenike u SAD-u čitavo stoljeće i pol nitko nije dirao, našao se danas na udaru velikog čišćenja, kulturne revolucije i revizije američke povijesti.
Inače, 88% Amerikanca ne podupire micanje spomenika generalu Leeju, dok svega 7% Amerikanaca, unutar koje je i ekstremistička ljevičarska manjina, podupire. No, u medijima ova tema je uzela vrlo mnogo prostora, mnogo više nego što ima podršku unutar američkog društva, tako da može govoriti da novu kulturnu revoluciju, nakon 68-e, provode upravo sprega – medija i lijevo-liberalnog establishmenta.
