Zagrebački pomoćni biskup mons. Ivan Šaško u zagrebačkoj je Katedrali predvodio u srijedu, 8. veljače 2017. godine euharistijsko slavlje drugog dana trodnevnice uoči Stepinčeva. Nazočne je tom prigodom podsjetio kako su ovo za nas hrvatske vjernike, iznimni dani, je se prisjećamo bl. Alojzija Stepinca, susrećemo s posebnim osjećajima i radošću u našoj prvostolnici, u kojoj ne prestaju molitve, preporuke i zahvale.
“Stepinčevska ljubav pročišćuje hrvatsko društvo Od našega Blaženika učimo kako se pouzdati u Boga, uvijek, u svakoj poteškoći; kako biti ponizan i strpljiv, kako njegovati čistoću savjesti, kako voljeti bližnje, kako biti slobodan u poslušnosti Duhu Svetome i radosno svjedočiti istinu” – rekao je biskup Šaško uvodeći u euharistijsko slavlje drugog dana trodnevnice uoči Stepinčeva.
U svojoj je homiliji pred okupljenim vjernicima u zagrebačkoj katedrali biskup, osvrćući se na pročitani evanđeoski ulomak (Mk 7 14-23) i Isusove zagonetne riječi da „ništa što izvana ulazi u čovjeka ne može ga onečistiti“, kazao kako je Isus razlikovao izvanjsko i nutarnje, materijalno i duhovno. Nije obescijenio Zakon, nego ga je nadopunio, dajući tumačenje da je za vjerničku čistoću ključno srce, a ne materijalna stvarnost – podsjetio je biskup Šaško. Ako briga za izvanjsko, nastavio je biskup, postane nosivim kriterijem, tada se vrijednosti izokreću; ako se zaboravi ljudskost, srce, ljubav, tada su svi odnosi poremećeni, a najviše pobožnost. Kada se svetim postavi nešto što nema takvu vrijednost, tada se zanemaruje istinski sveto; nebitno postane bitnim, a u opravdavanju takvih postupaka, lako se pregazi ljudskost.
Istaknuo je da postoji odnos između čistoće i poštivanja Boga, ali da taj vidik ne smije zanemariti druge vidike, važnije, a koje je teže ostvariti. Pročistiti, oprati srce je teže negoli oprati ruke. Zato Isus ističe nutarnju čistoću, ljepotu srca. Znamo da srce u Bibliji ne obuhvaća samo osjećaje nego svu nutarnjost: nakane, čežnje, volju i razum – naglasio je biskup, te nastavio: „Ako Isusov popis zala stavimo pred njihove suprotnosti; ako ga operemo Božjim Duhom, tada iz čistoće srca proizlaze: dobre namisli, sebedarje, obogaćivanje drugih, zaštita života, vjernost, skromnost, velikodušnost, dobrostivost, čestitost, suzdržanost, radost, blagoslov, poniznost, mudrost. To su plodovi koji proizlaze iz čovjeka koji je vođen Duhom Svetim. Oni čiste svijet i obnavljaju lice zemlje.“
Kazao je da upravo ti plodovi blisko ocrtavaju život blaženog Alojzija Stepinca. Bio je uronjen u dramu čovjeka; donosio je Boga u prljavštinu, da bi se čovjek mogao oprati u ljubavi. Živio je zahtjevnost napetosti izvanjskoga i nutarnjega, donoseći plodove slobode i dobra koje je željela prekriti laž – rekao je biskup, ali i podsjetio da danas još uvijek osjećamo kako se najgora vrsta državne i društvene prljavštine koju je ostavio komunistički totalitarizam nastoji prikriti:
„Pronalaze se razni razlozi da ostane prekrivena istina o tome tko je i kako nanio ljudima najveće boli, ponižavao ih, tjerao iz zemlje, razarao obitelji, otimao dobra…, umjesto da u poniznosti budu priznati zločini, zatraženo oproštenje i da se krene putem istinskoga pomirenja u kojemu se narod raduje budućnosti.“
Oslonjenost na vodstvo blaženoga Alojzija, nastavio je, malo-pomalo pročišćuje. On nije oprao ruke od života, od potreba ljudi; on je mnogima – evanđeoski rečeno – oprao noge u njihovim tjeskobama, unio sigurnost i pružio što je mogao. Stepinčevska ljubav, jer joj je izvor u Kristu, pročišćuje hrvatsko društvo – zaključio je biskup Šaško.
Prije završnog blagoslova, okupljenim vjernicima obratio se mons. Juraj Batelja, postulator kauze za proglašenje svetim bl. Alojzija Stepinca. Kad smo izvršili pregled smrtnih ostataka kardinala Stepinca 1993. godine, otkrili smo da njegovo tijelo nije bilo balzamirano kako je to onda UDBA jamčila Crkvi i javnosti, nego smo našli uništeno tijelo našeg blaženika – rekao je mons. Batelja, ističući da je sudac delegat tada rekao nadbiskupu Kuhariću kako njegovoj razboritosti prepušta hoće li se slike s tog događaja objaviti javnosti.
Nadbiskup Kuharić, podsjetio je mons. Batelja, izrekao je tada ove riječi: „Hrvatski narod ima potrebu za jedinstvom i ova Stepinčeva žrtva neka bude prilog jedinstvu hrvatskog naroda.“
Mi tada nismo objavili slike uništenog Stepinčevog tijela pa nas danas lažno optužuju zbog postupaka za koje mi nemamo nikakve odgovornosti – naglasio je Postulator, zaključivši da je u međuvremenu znatan dio dokumentacije uništen ili pohranjen kako ona ne bi bila dostupna našoj crkvenoj i svjetskoj javnosti.
U koncelebraciji euharistijskog slavlja bili su mons. Juraj Batelja, postulator kauze za proglašenje svetim bl. Alojzija Stepinca, mons. Zvonimir Sekelj i dr. Matija Berljak, kanonici Prvostolnog kaptola zagrebačkog, mons. Stjepan Večković, kancelar Nadbiskupskog duhovnog stola i preč. Josip Kuhtić, rektor zagrebačke katedrale. U asistenciji su bili bogoslovi Varaždinske biskupije.
