Bojan Šumonja izlaže u Klovićevim dvorima

Foto: Suradnik13/wikimedia commons

Istaknuti istarski umjetnik Bojan Šumonja predstavit će se retrospektivnom izložbom “Postojanost slikanja”, koja se otvara u četvrtak u Galeriji Klovićevi dvori, sa šezdesetak njegovih radova nastalih u proteklih četvrt stoljeća.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Šumonjina izložba nastavak je tradicije Klovićevih dvora da godišnje predstavlja po jednu retrospektivu značajnih istarskih umjetnika srednje generacije. Do sada su predstavljeni sažeti opusi Erosa Čakića, Egidia Buducina, Roberta Paulette i Đanina Božića, s naglaskom na recentnim radovima tih umjetnika.

Iako je obrazovanjem akademski kipar, Šumonja se još tijekom studija opredijelio za slikarstvo, u njegovu se opusu skulptura pojavljuje rijetko, kao i drugi mediji kojima se bavio, od instalacija do videa i holograma.

Po riječima kustosa izložbe Mladena Lučića, Šumonja se u devedesetima formirao u zrelog i iskusnog umjetnika naglašene manirističke vokacije koji se referira prvenstveno na iskustva anakronizma i novog njemačkog ekspsresionizma, a u kasnijim radovima sve više do izražaja dolazi autorova razigrana mašta inicirana njegovim interesom za mitsko i fantastično.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Njegova izložba u Klovićevim dvorima bit će otvorena do 15. studenoga.

“Ta prepoznatljiva autorova ikonografija sada je obogaćena vidljivim biljezima suvremene pop kulture, prvenstveno stripa i filma, ali i slikarstva Francisca Goye i Williama Blakea. Onirični elementi gradbeni su i prepoznatljivi dio Šumonjina slikarstva, te ne čudi da u skladu s anakronističkim promišljanjem poseže za Blakeom i Goyom”, ustvrdio je Lučić u tekstu kataloga.

Njegov je dosad najpoznatiji ciklus “Ovce”, riječ je o velikim kompozicijama koje prikazuju stada ovaca stisnutih i međusobno isprepletenih, a najnovije slike prikazuju nebrigu i zlostavljanje djece te usamljene individualce.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Ne napuštajući svoj rafinirani slikarski izraz, Šumonja sada nenametljivo progovara o našem vremenu u kojem je svaka individualnost postala nepoželjnom, jer primarni je cilj izjednačiti jedinke i pretvoriti ih u poslušno stado koje će u svakom detalju svog života ovisti od milosti korporacijskih ili državnih vlasti”, istaknuo je Lučić.

Bojan Šumonja (Pula, 1960.) završio je Likovnu akademiju upisuje u Veneciji, na odjelu skulpture. Neposredno nakon diplome, od 1985. do 1987. boravi u Milanu, gdje uči grafiku dubokog tiska, te radi dizajne interijera, baveći se istovremeno skulpturom i slikarstvom.

U to je vrijeme imao svoju prvu zapaženu samostalnu izložbu u milanskoj galeriji ALEPH. Povratkom u Pulu osniva sa suradnicima HDLU Istre, te Multimedijalni centar Fort Bourguignon. Bavi se organiziranjem izložbi, koncerata, predstava, scenografijom. S Đaninom Božićem osniva neformalnu art grupu pod nazivom ARTSI a istovremeno je i član rock grupe Francija Blaškovića, “Gori uši Winetou” s kojom snima nekoliko ploča i nastupa na brojnim koncertima.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Izlagao je na više od 200 skupnih i 90 samostalnih izložbi u Hrvatskoj i u inozemstvu, a krajem devedesetih započinje suradnju s Brankom Sušcem i kazališnom skupinom DR INAT s kojom radi na nekoliko projekata. Bavi se i grafičkim designom, oslikavanjem tekstila, 3-D vizualizacijama i grafikom.

Njegovi se radovi nalaze u mnogim privatnim i javnim zbirkama, među ostalim, u Modernoj galeriji, Zagreb, riječkom Muzeju moderne i suvremene umjetnosti, Muzeju suvremene umjetnosti Istre, iz Pule, Zavičajnom muzeju Grada Rovinja.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.