Božićni blagdani: Znate li zašto na Badnjak blagujemo ribu, a u kuće unosimo drvce

badnjak
Foto: Depositphotos

Danas je Badnjak, Badnji dan ili Badnja večer, dan prije Božića.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Božićni blagdani počinju postom i nemrsom na Badnjak. Postiti znači da se toga dana dovoljno jednom do sita najesti, a ne mrsiti znači ne jesti ništa od mesne hrane. Iako Crkva ne propisuje post i nemrs na Badnjak, narod se toga pridržava.

Jede se, u prvom redu riba. U konzumaciji ribe skrivena je i simbolička vrijednost Kristova imena IHTUS (grč. riba, ali i Isus Krist Božji Sin Spasitelj).

Uz more se obično priprema za objed morska riba, na kopnu riječna, bakalar se nađe na mnogim stolovima, a uštipci, fritule ili prikle, neizostavna su posna slastica na badnji dan.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

 

Post završava nakon ponoćke, mise koja se služi o ponoći s Badnjaka na Božić, poslije koje slijedi slavlje s pečenjem (većinom perad), slasticama i vinom.

Naziv Badnjak nosi prema panju ili panjevima koji se na taj dan unose u kuću i stavljaju na ognjište, a neki taj naziv dovode u vezu s riječju bdjeti jer se tada bdije pobožno iščekujući Kristovo rođenje. U nekim se krajevima u kuću unosi jedan, a u nekima tri panja.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tri su panja simbol Svetog Trojstva, a njihovim se žarom pripaljuju sve svijeće u kući. Panjevima koji tinjaju obično bi se dodavalo malo hrane s blagdanskog stola i vina koje se pilo. Vjerovalo se da će vatra velikih panjeva donijeti dobro cijelom domu i svim ukućanima.

Slama se kao znak Božića održala znatno duže od panjeva. Postavljala se pod stol uz zvukove božićnih pjesama. Na slami se sjedilo i pričalo sve do odlaska na polnoćku, a često se na njoj i spavalo.

Danas se malo gdje u Hrvatskoj zadržala takva tradicija, ali je ostao običaj postavljanja jaslica koje vjernicima približavaju događaj Božića, rođenja Isusova.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Najstarije se hrvatske jaslice nalaze se u vrtnoj kapeli franjevaca na otočiću Košljunu uz otok Krk, koje je načinio nepoznati majstor još u 17. stoljeću, a u kućama se jaslice postavljaju tek od 19. stoljeća.

Kad se unese slama i badnjaci, započinje bdijenje.

Domaćin pozdravlja ukućane pozdravom koji naviješta skori Božić: Faljen Isus! Na dobro vam došla badnja večer! Na taj pozdrav slijedi odgovor: I s tobom zajedno! Negdje je pozdrav bogatiji sadržajem: Faljen vam bio Isus i Marija. Čestita vam Badnjica! Odgovor glasi: Čestita ti bila i duša, svitla obraza ko i do sada! U dijelu Slavonije čestitari na badnje veče ulaze u kuću i govore: Faljen Isus! Čestita vam badnja večer i Adam i Eva, a odgovara se: I vi živi i zdravi bili!

Božić nan gre 2013 photo by Roberta F 001

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Na Badnjak se u kuću unosi i kiti božićno drvce. U prošlosti je to bio poganski običaj, ali ga kršćani prihvaćaju i to postaje tradicionalni božićni običaj.

Ukrašavanje božićnog drvca počelo je najvjerojatnije u Njemačkoj u 17. stoljeću, a u Hrvatskoj se drvca počinju kititi u 19. stoljeću, iako su se i prije toga hrvatski domovi oko Božića kitili zelenilom, voćem, slasticama i svakojakim ukrasima koje su najčešće djeca izrađivala.

Drvca su najčešće crnogorična, nekada kićena jabukama, narančama, šljivama i kruškama, pozlaćenim orasima i lješnjacima te slasticama od šećera i papira ili staklenim figurama ako ih je tko imao. Usto, stavljani su papirnati lančići u bojama, zlatne i srebrne niti te lampioni i svjećice koje su se palile u najsvečanijim trenutcima. Danas se drvca ponegdje kite i puno prije samog Badnjaka, a nalaze se u gotovo svakom domu, trgovačkom centru i na gradskim trgovima, ukrašena modernim ukrasima i lampicama.

Žene na Badnjak pripremaju bogati božićni jelovnik, a ručak je na sam Božić svečan i bogat te za stolom okuplja cijelu obitelj. Jede se voće, povrće, meso, razne pečenke, kruh, peciva i brojna druga jela.

Poslije ručka odlazi se čestitati rodbini i prijateljima. U prošlosti se činilo koledanje ili čestitarenje pjevajući tradicionalne božićne pjesme, a čestitare bi se često darivalo. Mladići su djevojkama kao tradicionalni božićni dar darivali ukrašenu jabuku, tzv. božićnicu. Darivanje je i danas božićni običaj, iako danas djevojke ne bi bile oduševljene da im mladići daruju jabuke!

Gdje god bili, ne zaboravite rođenje Isusovo dobro, ali dostojanstveno proslaviti! I nek’ Vam je čestit i blagoslovljen Božić!

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.