Danas završava Svete godine milosrđa. Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić pozvao je vjernike i svećenike Zagrebačke nadbiskupije na proslavu završetka Svete godine milosrđa na euharistiju u zagrebačku prvostolnicu.
Danas, na 33. nedjelju kroz godinu, slavit će se završetak Jubileja u partikularnim crkvama, pa tako i u Zagrebačkoj nadbiskupiji. U zagrebačkoj prvostolnici predvoditi će kardinal Bozanić euharistijsko slavlje u 10 sati.
U još tri jubilejske crkve, onako kao što su počele Svetu godinu, proslavit će se zahvalna završna slavlja. Tako će danas misu predvoditi pomoćni biskupi – mons. Valentin Pozaić u Nacionalnome marijanskome svetištu Majke Božje Bistričke u Mariji Bistrici, mons. Ivan Šaško u Nacionalnome svetištu sv. Josipa u Karlovcu te mons. Mijo Gorski u župnoj crkvi Presvetoga Trojstva u Krašiću.
Papa Franjo u svojoj buli Misericordiae Vultus (Lice milosrđa) odredio je da će Sveta godina biti zaključena 20. studenoga 2016., na svetkovinu Krista Kralja svega stvorenoga, zatvaranjem svetih vrata na bazilici sv. Petra u Vatikanu.
Papa Franjo predvodio je na svetkovinu Bezgrešnog začeća BDM, 8. prosinca 2015. godine, na Trgu Sv. Petra Misu početka Izvanredne svete godine milosrđa, s otvaranjem Svetih jubilejskih vrata na vatikanskoj bazilici.
Na sam spomen milosrđa ta riječ mijenja sve
Jubilejom milosrđa Papa stavio je u središte pozornost prema milosrdnom Bogu koji sve poziv da se vrate njemu. Susret s njim rađa krepošću milosrđa. Papa je istaknuo da je to prilika da postanemo “milosrdni kao što je Otac vaš milosrdan”. Uvjeren sam, rekao je Franjo, da će “cijela Crkva u ovom Jubileju pronaći radost dok ponovno otkriva Božje milosrđe i čini ga plodnim, milosrđe kojim smo pozvani utješiti svakog muškarca i svaku ženu našeg doba”.
Milosrđe je tema vrlo draga papi Franji, koji je već za svoje biskupsko geslo izabrao riječi: “miserando atque eligendo”. Ovaj citat je preuzet iz propovijedi sv. Bede Časnog koji, tumačeći evanđeoski odlomak o pozivu svetog Mateja, piše: “vidit ergo Iesus publicanum et quia miserando atque eligendo vidit, Ait Illi Sequere me” (Isus ugleda carinika, pogleda ga, smilova mu se i sebi ga izabra, te mu reče: Slijedi me). Tom propovijedi odana je počast Božjem milosrđu. To bi se geslo moglo prevesti i “očima milosrđa”.
U prvom Angelusu nakon svog izbora, Sveti Otac rekao je: “na sam spomen milosrđa ta riječ mijenja sve. To je nešto najbolje što možemo čuti: mijenja svijet. Malo milosrđa čini svijet manje hladnim i pravednijim. Trebamo shvatiti dobro to milosrđe Boga, toga milosrdnog oca koji ima toliko strpljenja…” (Angelus, 17. ožujka 2013.).
Tijekom jubileja, nedjeljna čitanja kroz godinu bila su uzeta iz Evanđelja po Luki, koji je prozvan “evanđelist milosrđa”. Dante Alighieri ga opisuje kao “scriba mansuetudinis Christi”, “pisac Kristove blagosti”. Postoje mnoge poznate prispodobe o milosrđu sadržane u Evanđelju po Luki: izgubljena ovca, izgubljena drahma, milosrdni otac.
Godina 1300. slovi kao prva sveta godina u Katoličkoj Crkvi. Proglasio ju je papa Bonifacije VIII., dajući opći oprost u kontekstu vremena koje se intenzivno bavilo pitanjem kraja svijeta. U početku se sveta godina slavila svakih 100 godina, a od 1470. godine do danas redovito se slavi svakih 25 godina. Do sada su proslavljene tri izvanredne svete godine: 1933. (papa Pio XI.) i 1983. (sv. Ivan Pavao II.) bile su u znaku otkupljenja (određene Isusovom mukom, smrću i uskrsnućem, a ne rođenjem), dok je papa Pavao VI. proglasio izvanrednu Svetu godinu 1966. godine.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
