Izložba “Arheološka istraživanja u Tiluriju 1996. – 2018. godine”, na kojoj su prikazani rezultati proizišli iz znanstvenog projekta proučavanja rimskih vojnih logora u Hrvatskoj na prostoru Garduna kod Trilja, otvorena je danas u predvorju Nacionalne i sveučilišne knjižnice (NSK) u Zagrebu.
Na desetak panoa s fotografijama istraživanja, pronalazaka i tekstovima o projektu predočeno je istraživanje u jednom od izrazito bogatih arheoloških prostora u Hrvatskoj, legijskog logora Tilurija, na kojem se, unatoč velikom broju pokretnih spomenika koji su tijekom više od dva stoljeća dospijevali u muzeje u Splitu i Sinju, do tada nikad nisu provođena arheološka iskopavanja.
Izložba je priređena u organizaciji Katedre za antičku provincijalnu i ranokršćansku arheologiju Odsjeka za arheologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u suradnji s NSK u Zagrebu te Muzejom triljskog kraja.
Autor izložbe, Domagoj Tončinić s Katedre za antičku provincijalnu i ranokršćansku arheologiju, rekao je kako su arheološka istraživanja predstavljena na izložbi u širem znanstvenom smislu, ne samo kao arheološko iskopavanje, već i znanstveni rad koji slijedi nakon njega.
“Jedan segment izložbe su posteri koji predstavljaju tih dvadesetak godina samog iskopavanja, a drugi su pubikacjie koje su pohranjene u NSK, a koje su nastale kao rezultat obrade nalaza i nalazišta”, napomenuo je.
Dodao je kako su unutar tog dijela izložbe publikacije kojih nema u NSK, međunarodni zbornici sa znanstvenih skupova na kojima je predstavljen znanstveni rad koji se odvijao tijekom istraživanja.
Rimski vojni logor – Tilurij nalazi se na mjestu današnjega sela Gardun, udaljenoga nekoliko kilometara od grada Trilja. Rimljani su podigli logor na visoravni iznad desne obale Cetine, što im je imalo važnu stratešku ulogu. Ondje je najduže boravila VII. legija,
Jača naseljenost civilima pojavljuje se tek u 17. st. kada se na njemu počinje razvijati današnje selo Gardun, a lokalitet je došao u fokus znanstvenih razmatranja krajem 19. st., nakon što su iz Garduna i njegove okolice u obližnje muzeje počeli stizati arheološki nalazi. Bile su to prije svega vojničke nadgrobne stele ali i drugi natpisi kao i novac i vojnički predmeti.
Istraživački projekt počeo je 1997. godine s ciljem da se dobiju znanstvene informacije o tom neistraženom lokalitetu, ali i da se zaustavi odljev arheološkog materijala s tog prostora. Voditeljica istraživanja je bila Mirjana Sanader, uz koju su bili stručnjaci profesora s Odsjeka za arheologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, te doktoranata i postdoktoranata. U iskopavanjima sudjeluju i studenti arheologije.
I ovaj je legijski logor, kao i drugi takvi ili slični objekti u Carstvu, bio zaštićen bedemima, a u Tiluriju su istraživani temelji zapadnog bedema koji je bio tek djelomično sačuvan. Na sjeverozapadu logora otkriveni su i ostaci rimske cisterne za vodu, sačuvano je i stepenište kojim se ulazilo u cisternu kao i odvodni kanal kojim se razvodila voda u logor.
Unutar samog logora u njegovom središtu u kojem se, u načelu, uvijek nalaze zgrade zapovjedništva, nađeni su ostaci mozaika s djelomičnim prikazom bika i rubnim geometrijskim ukrasima s bijelim i crnim rombovima. Najveći izazov istraživačima bio je nalaz dijelova dviju monumentalnih građevina.
Tijekom dvadeset godina na lokalitetu otkriveni su brojni vrlo važni spomenici, a zahvaljujući dosadašnjim istraživanjima i objavama, legijski logor Tilurij zauzeo je važno mjesto u svjetskoj arheološkoj topografiji rimskih legijskih logora. Za arheološku baštinu, grad Trilj je najpoznatiji upravo po tom logoru.
Ondje je pronađen i veliki broj pokretnih nalaza odnosno njihovih ostataka, keramike, staklo, metalni nalazi i novac, koji svjedoče o intenzivnom logorskom životu u prvim desetljećima 1. stoljeća.
Od 1998. o tome su napisani brojni stručni i znanstveni radovi, a na domaćim i međunarodnim kongresima su predstavljana nova postignuća.
Izložba u NSK će biti otvorena do 29 siječnja.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
