(FOTO) U Muzeju suvremene umjetnosti otvorena izložba “Područja doticaja: arhitektura Graza i Zagreba”

Foto: fah

Izložba “Područja doticaja: arhitektura Graza i Zagreba”, otvorena u utorak navečer u Muzeju suvremene umjetnosti (MSU), pokazuje srodnosti između suvremene arhitekture koja je oblikovala Graz, zagrebačke arhitekture modernizma te međunarodnih urbanističkih prožimanja i utjecaja koji su oblikovali promišljanja urbanista i arhitekata u oba grada.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Nastala u suradnji Kunsthausa iz Graza i MSU-a, izložba, kako je rečeno, stavlja naglasak na neobično smiona i inovativna djela štajerskih arhitekata koja su izazvala međunarodnu pozornost struke te postala važnim dijelom globalnog arhitektonskog naslijeđa.

Ravnateljice MSU-a i Kunsthausa iz Graza Snježana Pintarić i dr. Barbara Steiner, te direktorica Austrijskoga kulturnog foruma (AKF) Susanne Ranetzky suglasne su da će izložba – plod kvalitetne suradnje dviju muzejskih ustanova – pridonijeti razumijevanju poveznica i razlika u arhitekturi i urbanizmu dvaju gradova.

Izaslanica zagrebačkog gradonačelnika Vesna Šimić istaknula je da je izložba primjer kako treba graditi spone i učiti jedni od drugih, a vjeruje kako upravo kultura ima zadaću promijeniti budućnost na bolje.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Na izložbi i ‘Prijateljski izvanzemljac’ arhitekata Fourniera i Cooka

Posjetitelji će na izložbi moći saznati više i o proslavljenom Kunsthausu u Grazu, kojemu se često ‘tepa’ da je ‘Prijateljski izvanzemaljac’, djelu arhitekata Colina Fourniera i Petera Cooka sagrađenu 2003. kao dio projekta Graza kao Europskoga grada kulture, koji je oživio desnu obalu Mure, do tada manje zanimljiv dio grada.

Predstavljeni su i radovi štajerskih vizionara poput Bernharda Hafnera, Konrada Freya i Volkera Gienckea, a usporedno su izloženi radovi hrvatskih arhitekata i umjetnika – Andrije Mutnjakovića, Vjenceslava Richtera, Gorana Trbuljaka, Borisa Bućana, Bojana Gagića i Darka Fritza koji tematiziraju odnose arhitekture i vizualne umjetnosti, odnosno potencijale arhitekture i urbanističkog oblikovanja u izgradnji kvalitetnijega života svakoga pojedinca.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Izloženi su i radovi – “B+G Ingenieure Bollinger und Grohmann”, Dietera Bognera, Marcosa Cruza, Toše Dabca, Renéa Furera, Jessice Hausner, Anje Jonkhans, Nielsa Jonkhansa, Vere Lutter, Mathisa Osterhagea, Ise Rosenberger, Gernota Stangla i Arthura Zalewskog.

Prikazane su makete, 3D modeli, fotografije, video-rekonstrukcije i skice arhitekata i suvremenih umjetnika, radovi koji promišljaju utopijsku i ekspresionističku arhitekturu Štajerske, socijalno stanovanje u Grazu i okolici te utjecaj novih tehnologija na oblikovanje prostora od 60-ih godina prošloga stoljeća do danas.

Izložba i prateći katalog ostvareni su uz potporu Grada Zagreba, Ministarstva kulture Republike Hrvatske, AKF-a, Wiener osiguranja Vienna Insurance Group, Turističke zajednice Grada Zagreba i Erste&Steiermärkische Bank.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Posjetitelji će izložbu moći razgledati tijekom ljeta jer će biti otvorena do 14. kolovoza.

Otvorena i izložba REZ / CUT – Primjeri kolaža u umjetničkim praksama srednje i istočne Europe od avangarde do danas

Odmah po otvorenju izložbe kojoj je u središtu arhitektura Graza i Zagreba, upriličeno je i otvorenje izložba “REZ / CUT” na kojoj je, istaknula je ravanteljica MSU-a Snježana Pintarić, predstavljeno 200 radova 64 autora u rasponu od jednoga stoljeća – “od Josipa Seissela do Davida Maljkovića”.

Izložba približava umjetničke pozicije i prakse različitih generacija suvremenih umjetnika iz Hrvatske i srednje i istočne Europe koje, rečeno je, ispituju kontinuitete i lomove u okviru povijesne putanje kolaža, avangardnih, konceptualnih i eksperimentalnih praksi, otvarajući nove prostore za razumijevanje, historizaciju i kontekstualizaciju.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Izložba “REZ / CUT” polazi od radova iz Zbirki MSU-a u dijalogu s radovima posuđenih iz drugih kolekcija, institucija, galerija, te umjetnika, posjetiteljima približava kolaž koji je do početka 20. stoljeća bio rubna pojava u europskoj umjetnosti, a od prvih kolaža i praksi avangarde prodire u središte umjetničkoga sustava.

Kustosi izložbe su Branka Benčić i Tihomir Milovac.

Predstavljeni su umjetnici – József Ács, Karel Adamus, Dalibor Barić, Dalibor Chatrný, Jasmina Cibic, Attila Csernik, Boris Demur, Stano Filko, Vera Fisher, Ivan Ladislav Galeta, Tibor Gayor, Tomislav Gotovac, Igor Grubić, Ibro Hasanović, Károly Halász, Vlatka Horvat, Sanja Iveković, Željko Jerman, Goran Jureša, Ivo Kalina, Miroslav Klivar, Milan Knižak, László Kerekeš, Jiří Kolář, Július Koller, Ivan Kožarić, Jure Labaš, Katalin Ladik, David Maljković, Dušan Mandič (IRWIN), Vlado Martek, Dalibor Martinis, Slavko Matković, Ivana Tomljenović Meller, Radenko Milak, Antun Motika, Vlad Nanca, Damir Očko, Nada Orel, Vladimir Petek, Ivan Picelj, Ugo La Pietra, Bogdanka Poznanović, Zvonimir Radić, Pietro Rambaudi, Vjenceslav Richter, Josip Seissel, Edita Schubert, Rudolf Sikora, Aleksandar Srnec, Jan Steklik, Mladen Stilinović, Sven Stilinović, Bálint Szombathy, Marko Tadić, Goran Trbuljak, Roman Uranjek (IRWIN), Ivan Volarič-Feo, Jiří Valoch, Josip Vaništa, Jan Woynar, Miho Schön, Marko Ristić i Čedomir Plavšić.

Izložba je realizirana financijskim sredstvima Grada Zagreba i Ministarstva kulture, a bit će također otvorena do 14. kolovoza.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.