Zbornik radova “Obnova crkve sv. Vlaha u Dubrovniku” sa znanstvenoga skupa o obnovi te crkve, koji je održan u travnju 2016. na Hrvatskom katoličkom sveučilištu u Zagrebu, predstavljen je u petak u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti (HAZU) u Zagrebu.
Zbornik su predstavili akademik Radoslav Tomić, Zlatko Karač s Arhitektonskoga fakulteta u Zagrebu, Ivanka Jemo iz Zavoda za obnovu Dubrovnika i Katarina Horvat Levaj s Instituta za povijest umjetnosti.
Akademik Radoslav Tomić istaknuo je da je crkva sv. Vlaha iznimno važna za cijeli hrvatski narod jer se na Dubrovniku i njegovim postignućima gradila hrvatska nacija i država. Zbornik je počast gradu bez kojega bi hrvatska povijest bila drukčija, rekao je podsjetivši da su u crkvi bile izložene relikvije sv. Vlaha.
Naglasio je kako je crkva znak državnoga identiteta i ustroja Dubrovačke Republike.
Zlatko Karač s Arhitektonskoga fakulteta u Zagrebu podsjetio je na to da je u obnovi crkve posebno važnu ulogu u stručnom smislu odigrao inženjer Egon Lokošek.
Ocijenio je kako je obnova crkve sv. Vlaha Hrvatsku stavila u sam vrh europskih zemalja svojom osmišljenom i organiziranom zaštitom baštine u ratnim i poslijeratnim godinama.
Katarina Horvat Levaj s Instituta za povijest umjetnosti smatra da se malo koji grad može pohvaliti poput Dubrovnika da je obnovio i crkve i zidine i sve javne upravne građevine.
Na to su, kako je rekla, utjecala dva tragična događaja – potres 1979. godine i ratna agresija na Hrvatsku ranih devedesetih godina. Unatoč tome zahvaljujući predanom radu svih dubrovačkih institucija, na obnovi su sudjelovali vrhunski stručnjaci, rekla je dodavši kako se svi slažu da je vrhunski obnovljena crkva svetoga Vlaha.
Premda je obnova trajala preko 23 godine, a izmijenile se brojne institucije i nebrojivi stručnjaci svi se slažu da na toj obnovi nema sjene, ocijenila je Horvat Levaj.
Ivanka Jemo iz Zavoda za obnovu Dubrovnika podsjetila je kako je od 1993. do 2014. godine pratila obnovu od sanacije do sustavne obnove na razne načine kroz dokumentaciju, nadzor ili organizaciju raznih poslova na obnovi.
Crkva je relativno malo bila oštećena u potresu 1979. godine i kao takva nije ušla u program sanacije sustavne obnove, napomenula je dodavši kako je u ratnim oštećenjima 1991.-1992. kada je crkva granatirana s pet izravnih pogodaka i zadobila više stotina oštećenja od gelera ušla u obnovu.
Istaknula je kako su vidljivo bila oštećena kamena pročelja, vijenci, kanali i zidna ploha. Zbog prodora vlage kroz mikro-pukotine došlo je do hrđanja željeznih spojki koji su vezivali kamen s kamenom, rekla je dodavši kako je došlo i do izbacivanja dijelova vijenaca izvan i unutar crkve.
Zbog toga su se, podsjetila je, morale staviti zaštitne skele pa se krenulo odmah parcijalnoj obnovi pojedinih dijelova pročelja.
Za svaki taj posao dokumentaciju je vodio Hrvatski restauratorski zavod, a čitav posao od početka je vodio Zavod za obnovu, napomenula je Jemo.
Predsjednik HAZU Velimir Neidhardt u poruci je naglasio značenje Dubrovnika, koji je poslije narodnih vladara i hrvatskih kraljeva u Bosni, preko svoje republike čuvao ideju hrvatske slobode do 1806. godine.
Poseban simbol toga je sveti Vlaho kao apsolutno umjetničko djelo, ocijenio je dodavši kako na crkvi postoji gornji luk pojačan sa stupom koji čini kontrapunkturalni efekt. Podsjetio je i kako slično rješenje za nošenje svoda postoji i u crkvi u Kućišćima.
Baština nas dvojako obvezuje – tako da je čuvamo, njegujemo i održavamo te takvu predamo idućem naraštaju, rekao je dubrovački biskup mons Mate Uzinić te dodao kako joj je druga uloga da od nje učimo. Oocijenio je da je zbornik radova izvrstan primejer jednoga i drugog.
Rektor Hrvatskoga katoličkog sveučilišta Željko Tanjić smatra da je model obnove crkve svetoga Vlaha u Dubrovniku dobar primjer kako treba postupati u sličnim situacijama.
U zborniku radova “Obnova crkve sv. Vlaha u Dubrovniku” objavljeni su radovi 11 autora različitih struka, koji su obradili različite vidove obnove crkve sv. Vlaha koja je u etapama trajala sve od Domovinskoga rata pa do ponovnoga blagoslova crkve 2016. Obrađene su, uz ino, teme iz arheologije, statike, sanacije ratne štete, konzervatorskoga pristupa, restauratorska pitanja i briga oko umjetnina crkve sv. Vlaha, koja je jedan od simbola Dubrovnika i jedan od najvažnijih spomenika hrvatske barokne arhitekture.
Urednici zbornika su akademik Emilio Marin, Katarina Horvat-Levaj i Ivanka Jemo.
Zbornik su objavili Dubrovačka biskupija, Hrvatsko katoličko sveučilište i izdavačka kuća ArTresor iz Zagreba.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
