Muzički informativni centar (MIC) Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog u četvrtak je predstavio notna izdanja rane glazbe i uručio Nagradu “Josip Andreis” Hrvatskog društva skladatelja (HDS) Enniju Stipčeviću, autoru knjige “Renesansna glazba i kultura u Hrvatskoj”.
MIC je predstavio notna izdanja “Salmi vespertini” (1627.) Francesca Sponga Uspera te tri od osam iz niza “Opera omnia” Tomasa Cecchinija, “Amorosi concetti” (1612.), “Canti spirituali” (1613.) i “Madrigali et canzonette” (1617.).
Tomaso Cecchini (Verona, oko 1582. – Hvar, 1644.) najznačajniji je talijanski skladatelj koji je djelovao u hrvatskim krajevima u prvoj polovici 17. stoljeća, a MIC je proveo projekt koji za cilj ima izdati sve Cecchinijeve sačuvane zbirke, rekla je urednica u MIC-u Jelena Vuković. Glavni urednici zbirke “Opera Omnia” su Ivan Živanović i Ennio Stipčević.
Većina transkripcija zbirke nastala je u okviru akademskog obrazovanja zajedničkim radom studenata pod mentorstvom profesora Ennija Stipčevića. Priređivač notnih izdanja Tomislav Bužić kaže kako su pronašli srednji put gdje postoje “moderne korekcije za lakše izvođenje”, ali su i, kako dodaje, uspjeli zadržati sve specifičnosti rane barokne glazbe 17. stoljeća.
Besson: Stipčevićeva knjiga je brilijantna sinteza hrvatske renesensne glazbe i kulture
Stipčević je za knjigu “Renesansna glazba i kultura u Hrvatskoj” u svibnju dobio Nagradu “Josip Andreis” HDU-a koja mu je uručena danas, 22. studenoga, na Dan sv. Cecilije, zaštitnice glazbenika i pjesnika.
Knjiga je plod dugih godina istraživanja i analiza izvora koje je Stipčević proveo kroz godine akademskog života, od studentskih dana sve do recentnih otkrića. Izvorno je objavljena na engleskom jeziku, dok je na hrvatskom tiskana 2017.
“Radi se o briljantnoj sintezi koja dokumentira hrvatsku renesansnu glazbu i kulturu. Nije samo katalog renesansnih djela ili usko specijalizirana studija, ona želi identificirati, kontekstualizirati i predstaviti jedinstvenost i dubinu hrvatskog glazbenog naslijeđa u renesansi širokoj publici”, rekao je istraživač i profesor na Sveučilištu u Toursu te član Uredničkog vijeća “Opera Omnia” Vincent Besson.
“Knjiga postaje nezaobilazni izvor i referentna literatura za proučavanje razdoblja renesanse u najširim europskim razmjerima”, istaknuo je glavni tajnik HDS-a Antun Tomislav Šaban.
Monografija obuhvaća 334 stranice, 37 slikovna priloga i dvadesetak notnih stranica te je “prvi sveobuhvatni sintetski pogled na renesansnu glazbu u hrvatskoj kulturi”.
Osim opusa hrvatskih renesansnih glazbenika, Stipčević je zahvatio i skladatelje šireg europskog područja koji su bili u kontaktu s hrvatskim pjesnicima, a iz tog proučavanja proizašle su nove spoznaje.
“Bilo je poznato da su neki talijanski pjesnici pjevali u čast lijepe i samosvjesne poetese Cvijete Zuzorić, najslavnije žene hrvatske renesanse. No, na stranicama ove knjige po prvi put se ukazuje na činjenicu da su neki od tih stihova talijanskih pjesnika, među kojima je najpoznatiji Torquato Tasso, pobudili zanimanje i talijanskih skladatelja. Autor navodi da je takvih skladbi sačuvano u dovoljnom broju za čak nekoliko cjelovečernjih koncerata”, rekao je Šaban.
“Idemo dalje na posao. Tih starih nota ima još”, zaključio je pak Stipčević.
