Katolički tjednik “Glas Koncila” u komentaru najnovijeg broja piše da dok se u nedavnom izvješću Svjetske banke ističe da su “nove” članice Europske unije ostvarile brz ekonomski napredak, i to usprkos svjetskoj financijskoj krizi, te da je njihovo članstvo u EU-u donijelo pozitivne učinke na financijskim tržištima i međunarodnoj trgovini, a u tim zemljama došlo je i do važnoga napretka u funkcioniranju institucija, Hrvatska se iskustvom prve godine članstva u EU-u u tom smislu baš ničim ne može pohvaliti jer je činjenica da je prva godina članstva u EU-u ostala neiskorištena.
U uredničkom komentaru “Hoće li Europska unija pomoći?” Ivan Miklenić smatra da ta neiskorištena godina članstva u EU-u ne ide toliko na dušu EU-a koliko gospodarima Hrvatske koji i dalje bezočno gaze i ustavnopravni poredak, legalnost i legitimnost hrvatskih nacionalnih ciljeva i interesa, koji nemilosrdno manipuliraju vrhuškama nekih važnih političkih stranaka i ključnim društvenim i državnim funkcijama i koji u suvremenom hrvatskom društvu toleriraju samo privide demokracije i zakonitosti.
Po njegovim riječima isključivo iz takve ocjene aktualnoga stanja u hrvatskom društvu moguće je donekle razumjeti npr. otvoreno kršenje zabrane zapošljavanja u državnoj upravi.
“Dakle usprkos zabrani ministarstva imaju danas 600 zaposlenih više nego 1. siječnja 2012., a da od toga baš nikakve veće koristi nije bilo. Premda je to tek jedan od primjera nepoštivanja prava koje mora biti temelj države koja želi opstati, sličnih primjera mora biti mnogo jer rashodi u budžetu iz godine u godinu bujaju umjesto da se racionaliziraju, kao da se želi poručiti Hrvatima: željeli ste imati svoju državu pa je sad plaćajte tako skupo da požalite što ste je uopće željeli”, navodi u komentaru.
Tvrdi da usprkos svemu tomu valja njegovati i učvršćivati nadu da će članstvo Hrvatske u EU-u ipak donijeti očekivan nuždan pozitivan pritisak da u Hrvatskoj stvarno zaživi demokracija, vladavina prava i pravde i da se demontiraju skrivene snage koje manipuliraju mnogim hrvatskim državnim i društvenim institucijama, zadržavajući Hrvatsku u lancima siromaštva, nerazvijenosti i besperspektivnosti, jer su baš to okolnosti koje te snage koriste za svoje različite, uključujući i ekonomske interese.
Po Miklenićevim riječima sasvim je pouzdano da postoje razne interesne skupine, kako one koje imaju samo relativnu moć tako postoji i vjerojatno neformalna skupina koja, čini se, ima gotovo apsolutnu moć i koja sve do sada uspješno sve državne funkcije pretvara u marionetske predstave.
Još veći problem je djelovanje interesne skupine koju je teško cjelovito definirati, a kojoj je jedna od bitnih oznaka da suptilno, ali sustavno razgrađuje Hrvatsku i kao državu, gotovo sve hrvatske institucije i čak sve one temelje na kojima bi mogla izrasti gospodarski prosperitetna država, a koja djeluje iza scene, dok na scenu postavlja ‘svoje igrače’ koji ostvaruju, valja reći otvoreno, antihrvatske ciljeve i interese i još im za takvo djelovanje hrvatski građani plaćaju”, upozorava u komentaru.
U zaključku ističe da ako je EU-u stvarno stalo do demokracije u Europi, onda će svojim legitimnim načinima poduprijeti zahtjeve za promjenu izbornoga zakonodavstva i za ukidanje nedemokratskoga upravljanja zemljom.
“No protagonisti tih važnih i stvarnih promjena moraju biti hrvatski građani, demokratski profilirani i udruženi, a EU bi morao pomoći da građanske inicijative koje stvarno djeluju za opće dobro ne budu brutalno gažene. Dok se u Hrvatskoj ne riješi pitanje većega stupnja demokracije i vladavine prava, sva obećanja o boljitku ekonomije, gospodarstva i BDP-a obična su prašina u oči”, stoji u komentaru “Glasa Koncila”.
