HAZU: Predstavljen zbornik radova Faust Vrančić i njegovo doba

Foto: facebook

U Knjižnici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u utorak je predstavljen zbornik radova Faust Vrančić i njegovo doba u kojem su objavljeni radovi s međunarodnog znanstvenog skupa posvećenog Vrančiću održanog 2015. u Vodicama i Šibeniku, u povodu 400. obljetnice tiskanja Vrančićeva djela Machinae novae.

Zbornik su uredili Marijana Borić, Zrinka Blažević i Bojan Marotti.

Prema riječima Marijane Borić, iako je Vrančićev bogat i raznovrstan opus već dugi niz godina predmet istraživanja stručnjaka iz različitih područja, još uvijek postoje brojne nepoznanice i nedoumice o njegovu životu i radu. Radovi u Zborniku stoga donose nove spoznaje, što je poticaj i smjernica daljnjim istraživanjima, na koje obvezuje univerzalnost Vrančićevih poruka i bogatstvo njegova nasljeđa, priopćeno je.

Prvu skupinu čine radovi koji se bave Vrančićevim Novim strojevima (Machinae novae, 1615./1616.), a zatim slijedi jezikoslovna skupina radova koji se ponajviše bave poznatim Vrančićevim petojezičnim rječnikom pod naslovom Dictionarium quinque nobilissimarum Europe linguarum (1595.).

Osim svojom leksikografskom djelatnošću, Vrančić se u hrvatskoj humanističkoj kulturi istaknuo kao jedan od egzemplarnih kulturnih posrednika i kada je riječ o transferu ideologije poljskoga sarmatizma, te se pored ostaloga u Zborniku ispituju diskurzivna struktura, ideologijska značenja i pragmatičke funkcije Vrančićeve “dalmatinske” inačice sarmatizma.

Sljedeća se skupina priloga bavi Vrančićevim filozofskim radom. Vrančić je naime 1608. objelodanio djelo Logica suis ipsius instrumentis formata, a 1610. u Rimu spis Ethica Christiana. Zbornik zaokružuju radovi koji iz mikrohistorijske perspektive oslikavaju kulturne i duhovne prilike u Vrančićevu zavičaju potkraj 16. stoljeća.

Sukladno široku rasponu tema kojima se tijekom života bavio svestrani hrvatski humanist Faust Vrančić, u Zborniku su predstavljeni tematski raznoliki prilozi kako o njegovim ključnim filozofskim, lingvističkim i hagiografskim djelima, tako i o intelektualnoj i kulturnoj povijesti njegova doba.

Na temelju novopronađene arhivske građe autori donose mnoge nove podatke o Vrančićevu životu i djelovanju, a tematiziraju i raznovrsne aspekte dalmatinske humanističke kulture, od povijesti svakodnevice do povijesti glazbe, a Vrančićev respektabilan opus istodobno funkcionira kao poticaj za nova vrijedna kulturnopovijesna istraživanja, ali i za inovativne reinterpretacije poznatih podataka o njegovu životu i djelovanju.

Kako se ističe, znanstvenu relevantnost ovog zbornika jamči upravo važnost Fausta Vrančića kao jednoga od vodećih hrvatskih humanista, ali i europski prepoznatljiva predstavnika humanističke kulture, što otvara niz ključnih pitanja o pozicioniranju hrvatske ranonovovjekovne znanosti i kulture u kontekstu srednjoeuropskoga i mediteranskoga humanizma.

Tajnik Razreda za matematičke, fizičke i kemijske znanosti HAZU akademik Goran Pichler također je istaknuo zasluge i značaj Vrančića kao renesansnog čovjeka koji se družio s najistaknutijim znanstvenicima svoga vremena poput Johannesa Keplera i Tycha Brahea. Akademik Pichler je spomenuo prijedlog da Zračna luka split dobije ime Fausta Vrančića.

Recenzentica Zbornika Lahorka Plejić Poje spomenula je da o povećanom interesu za Vrančića svjedoči objava njegovih radova u posljednjih dvadesetak godina. Govoreći o njemu kao znanstveniku, kazala je da se manje bavio teorijom i da se više vodio pragmatizmom i primjenom svojih otkrića radi dobrobiti čovjeka, pri čemu mu nije bio nevažan ni financijski probitak.

O Vrančićevom leksikografskom radu govorila je. Anja Nikolić-Hoyt koja je istaknula da u svom Rječniku Vrančić koristi čakavski dijalekt koji uspoređuje s firentinskim talijanskim pozivajući se na književni ugled tadašnje Dalmacije, dodavši i da Rječnik pokazuje iznimno bogat sustav rječoslovlja hrvatskog jezika druge polovice 16. stoljeća pa se primjerice uz pridjev dobar navode i imenice dobrota, dobrovoljan i dobročinstvo.

Mnoge od Vrančićevih riječi više se ne koriste, poput riječi psica za ženskog psa, a neke su potisnule posuđenice, poput turcizama lepeza koju Vrančić naziva mahalo i jastuk koji se u Vrančićevom Rječniku navodi kao podglavnic. “Vrančićev leksik i danas je u znatnoj mjeri suvremen i on je nedvojbena potvrda visoke razvijenosti hrvatskog književnog jezika Vrančićevog doba”, kazala je Anja Nikolić-Hoyt.

Nakladnik i organizator znanstvenog skupa bio je Memorijalni centar Faust Vrančić u Prvić Luci, a pokrovitelj Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/hina