Ibsenova “Nora” u HNK-u Zagreb interpretirana kroz suvremeni ples

Norveški dramski pisac Henrik Ibsen svojim je društveno-kritičkim komadima izazivao skandale razotkrivajući lažnu moralnost društva, a njegov je naturalistički stil dobio nov izričaj u najnovijoj produkciji drame “Nora ili Kuća lutaka” u režiji Saše Božića, premijerno odigranoj u petak navečer u zagrebačkome Hrvatskom narodnom kazalištu (HNK).

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Božić, kazališni redatelj i dramaturg poznat po brojnim suradnjama na polju suvremenog plesa, u taj je projekt uključio koreografkinje Petru Hrašćanec i Kseniju Zec, ovdje odgovornu za scenski pokret.

U suradnji s dramaturginjom Anom Tonković Dolenčić, Ibsenovom su klasičnom dramskom komadu iz druge polovice 19. stoljeća, koji govori o naličju života opterećenog imperativom građanskih moralnih vrijednosti, pristupili kroz suvremeni ples, pritom radikalno skrativši Ibsenov predložak.

Dariji Lorenzi Flatz uloga Nore dala je novu glumačku dimenziju – kroz čitave prve dvije trećine predstave ona svoju ulogu više pleše nego što je govori, a kroz to se kretanje i pokrete na posve nov i inovativan način pokazuju i postaju razvidni njezini odnosi s drugima i sa samom sobom.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ispisujući plesnim izričajem složene emocionalne odnose likova, tjelesnost izražena kroz ples tu je postavljena kao svojevrsni ispit izdržljivosti zadanih socijalnih okvira i mogućnosti njihove interpretacije.

Ples tako postaje parabola svih odnosa – ljubavnih, prijateljskih, društvenih – kroz čije se “isplesavanje” razvija posve nova interpretacija zadane dramske strukture Ibsenova teksta.

Emocije likova time postaju gotovo opipljive: silina Norine ljubavi prema sinu (Vito Krpan), tjelesni odnos koji ima sa suprugom (Dušan Bućan), potencijal ljubavnog trokuta s doktorom Rankom (Luka Dragić), nelagoda koju osjeća u nazočnosti ucjenjivača Krogstada (Slaven Španović)… dubina svih tih odnosa jasno je interpretirana kroz fizički kontakt u plesu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Kroz taj niz duela razvija se melodramatski ključ jalovosti njezina zaštićenog građanskog života, silne praznine osjećaja koji vriju ispod površine zadanih društvenih vrijednosti. Vrhunac predstave je Norin ples tarantele, u kojemu u mahnitom repetitivnom obrascu sudjeluju svi likovi i za koji je Lorenci Flatz dobila veliki aplauz publike.

Slijedi faza raspleta u kojoj Nora uviđa lažnost svoje građanske egzistencije i, ne uspijevši prevladati osjećaj da joj ona nameće život stranca u vlastitoj koži, odlučuje napustiti supruga i djecu.

Relativno mali glumački ansambl – ukupno ih je samo sedmero – dopunjuje Lana Barić kao Norina prijateljica iz mladosti gospođa Linde, te Ivana Boban, koja se pojavljuje u dvostrukoj ulozi odgojiteljice Ane Marije i sluškinje Helene, bez i jedne glumačke replike tijekom čitave predstave.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

 

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/h
Photo: fah

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.