Izložba “Blago Ivana Mažuranića”, otvorena danas u predvorju Nacionalne i svečilišne knjižnice u Zagrebu (NSK), posveta je tom istaknutom hrvatskom književniku, banu i jezikoslovcu, u povodu 200. obljetnice njegova rođenja.
Izložena su najznačajnija djela iz njegova opusa koja se čuvaju u fondu NSK, od izvornih rukopisa, prijevoda na strane jezike do notnih zapisa i likovnih djela nadahnutih njegovim stvaralaštvom.
Mažuranić je zauzeo kanonsko i klasično mjesto u hrvatskoj književnosti, ponajprije spjevom “Smrt Smail-age Čengića”, nastalim prema istinitom, ali povijesno neznatnom događaju, koji na zanimljiv način obrađuje temu kršćansko-turskog sukoba, ali i države, pravednosti prava, prava naroda na slobodu, rekla je akademkinja Dunja Fališevac.
Književna historiografija spjev je vrlo brzo razumjela kao priču o vjekovnoj borbi južnoslavenskog kršćanstva i islama te alegorijski prikaz borbe dobra i zla, no ta priča o crnogorskom narodu kao epskom junaku i odobravanje anarhističkog čina danas ukazuje na filološko-pravnu koncepciju pravednosti i prirodnog prava svake neslobodne države kakva je bila i Hrvatska, ustvrdila je.
Fališevac je podsjetila i na Mažuranićevu važnu ulogu u autorskoj dopuni Gundulićeva “Osmana”, čime su se simbolično povezale starija i novija hrvatska književnost, a bio je zapamćen i kao prvi ban pučanin koji je modernizirao Hrvatsku te uveo niz novih modernih institucija koje su demokratizirale do tada feudalnu i vrlo konzervativnu Hrvatsku,
Zanimljivo je da je taj Mažuranićev spjev ujedno i najprevođenije hrvatsko književno djelo. Od objavljivanja 1846. godine doživio je četrdesetak prijevoda, među ostalim, na mađarski, armenski, poljski, ruski, albanski, engleski, talijanski, švedski, latinski, esperanto, a prevodili su ga istaknuti strani prevoditelji i hrvatski iseljenici, rekla je Željka Lovrenčić voditeljica Zbirke inozemne Croatice NSK.
Autor izložbe Ivan Kosić, voditelj Zbirke rukopisa i starih knjiga, izdvojio je s izložbe Mažuranićeve rukopise, autografe, dopunu 14. i 15. pjevanja “Osmana”, rječnik koji je sastavio prije nego što je počeo pisati te dopune, primjerak tzv. tršćanskog rukopisa “Smrti Smail-age Čengića”, njegove pjesme, pisma koje je izmjenjivao s prijateljima te braćom, leksikografom Antunom i putopiscem Matijom, nacrte zakona, dokumente.
Među ostalim, izloženi su, njegova svjedodžba iz riječke gimnazije iz 1830., isplatna knjižica za mirovinu iz 1888., leksikografski i filološki radovi, prijevodi na strane jezike (na njemački iz 1874. i na mađarski iz 1896.), radovi iz matematike i astronomije kojima se bavio pred kraj života. Tu je i grafička mapa “Sjaj baštine: Hommage a Ivan Mažuranić 1814. – 1890.” s tekstom Ive Frangeša i grafikama Dubravke Babić, djelo Jakova Gotovca “Rizvan aga op. 19” te gramofonska ploča nastala prema ‘Smail-agi’.
Po riječima ravnateljice NSK Dunja Seiter-Šverko, izložbom se želi i odužiti velikanu čiji rad i utjecaj premašuje okvire stoljeća u kojemu je živio i djelovao, a koji je, podsjetila je, rekao kako vjeruje u Hrvatsku, njezinu prošlost, sadašnjost i budućnost.
Dio djela za izložbu je restauriran, a osim Zbirke rukopisa i starih knjiga NSK predstavljeni su izlošci iz Grafičke zbirke, Zbirke muzikalija i audiomaterijala te Zbirke inozemna Croatice. Izložba će biti otvorena do 8. studenoga.
Prati ju katalog u kojemu je popisana cjelokupna Mažuranićeva rukopisna ostavština te dio tiskane građe i građe s izložbe, kao i izbor iz bibliografije Ivana Mažuranića u fondu NSK.
Na otvorenju je bio i Mažuranićev prapraunuk Teodor Darko Mažuranić, posljednji muški potomak te loze, koji će 6. studenog na tribini u NSK govoriti o povijesti svoje proslavljene obitelji, koja je 1947. emigrirala u Argentinu, a poslije im se pridružio i Teodorov djed, brat spisateljice Ivane Brlić Mažuranić.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
