Izložba u povodu 100. obljetnice smrti Gustava Klimta u bečkom KHM-u

Gustav Klimt - Portret Adele Bloch

Izložba “Klimtov most”, posvećena jednom od najpoznatijih austrijskih slikara secesije i Jugendstila Gustavu Klimtu, otvara se u ponedjeljak navečer u bečkom muzeju povijesti umjetnosti – Kunsthistorisches Museum (KHM) u povodu 100. obljetnice smrti toga umjetnika čije je djelo danas čvrsto utkano u austrijski kulturni identitet.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U središtu izložbe su zidne slike koje je Gustav Klimt naslikao uoči otvorenja muzeja, a za ovu je prigodu u predvorju muzeja duž sjevernoga zida glavnog stubišta napravljen poseban most na visini od oko 12 metara, kako bi se  Klimtova djela mogla razgledati izbliza.

Kako je na konferenciji za novinare, naglasila  glavna ravnateljica bečkog Muzeja povijesti umjetnosti Sabine Haag, taj ciklus Klimtovog zidnog slikarstva savršeno je očuvan u originalnom stanju i nikad nije restauriran.

“Drugi put otkako je muzej otvoren 1891., publika ima prigodu izbliza razgledati jedinstvena Klimtova djela između arkada i stupova, uz pomoć mosta koji može primiti do 60 osoba”, dodala je Haag.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Godine 1890., uoči otvorenja novoga muzeja, braća Ernst i Gustav Klimt i njihov kolega Franz Matsch, dobili su narudžbu oslikati zidove između arkada i stupova u KHM-u . Od četrdesetak oslikanih polja na zidu impozantnog stubišta, trinaest ih je potpisao Gustav Klimt, a predstavljaju važna razdoblja drevne egipatske i grčke te rimske, firentinske i venecijanske umjetnosti 15. i 16. stoljeća.

“Ta se djela ubrajaju među ključna u Klimtovu ranom umjetničkom stvaralačkom opusu”, rekao je povjesničar umjetnosti Daniel Uchtmann. “U alegorijskom prikazu motiva iz egipatske umjetnosti, u stilu historicizma, u kojemu je građen i sam muzej, vidi se primjena ornamenata, što će Klimt poslije dovesti do savršenstva u umjetničkom radovima Jugendstila”, dodao je.

Istodobno s “Klimtovim mostom”, u dvorani antičke zbirke izloženo je njegovo slavno djelo “Nuda Veritas” (1899.).

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Umjetnici Ernst i Gustav Klimt i Franz Matsch osnovali su nakon školovanja na bečkoj Školi primijenjene umjetnosti 1883. društvo “Künstler Companie” kako bi lakše dobivali projekte ukrašavanja interijera. Afirmirali su se kao uspješni dekorateri  kazališta projektiranih u arhitektonskom ateljeu Fellner-Helmer, čije je  djelo i Hrvatsko narodno kazalište u Rijeci, a čije su stropove oslikali braća Klimt i Matsch.

Nakon rada na dekoraciji bečkog Muzeja povijesti umjetnosti uslijedila je narudžba za dekoriranje novog Burgtheatra, što je bio vrhunac njihovog rada. Nakon smrti Klimtova oca i brata Ernsta 1892. raspada se poslovna suradnja s Matschom. Klimt je ugled najboljega bečkog dekoratera zadržao i nakon što je 1897. došao na čelo umjetničkog pokreta “Secession” koji prekida s tradicionalnom akademskom umjetnošću. Bilo je to vrijeme umjetničke obnove i umjetničkog bunta te rađanja moderne.

Njegove dekoracije počele su izazivati oštre kritike konzervativnog Beča, primjerice goleme slike za vijećnicu Bečkog sveučilišta, ali on je portretiranjem žena iz otmjenoga društva dovoljno zarađivao. Klimt stvara vlastito izvorno slikarstvo stroge stilizacije, a njegove su slike danas među najskupljima  u svijetu. Neka od njegovih najpoznatijih umjetničkih djela “Adele Bloch-Bauer” poznata kao “Zlatna Adele”, nakon što je restitucijom vraćena vlasnici Mariji Altmann, prodana je 2006. na aukciji za rekordnih 135 milijuna američkih dolara i nalazi se u galeriji Ronalda Laudersa u Novoj galeriji u New Yorku.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Izložba u KHM ostaje otvorena do 2.rujna 2018. a 100. obljetnicu Klimtove smrti obilježit će  uglavnom svi veliki muzeji u Beču posebnim prigodnim izložbama.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.