Krleža i Šeper – razmišljanje o životnom sutonu dvojice velikana

U nakladi Glasa Koncila objavljena je nova knjiga Daniela Miščina “Poetika dviju usporednih smrti. Miroslav Krleža i Franjo Šeper”. Knjiga je nastala kao plod autorova višegodišnjega znanstvenog rada te njegova istraživanja rukopisnih ostavština Šepera i Krleže, s ciljem rasvjetljavanja novih elemenata biografije i misli dvojice nacionalnih velikana, objavila je IKA.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Zanimljiva je podudarnost očitovala povezanost dvojice istaknutih intelektualca svojeg vremena. Književnik Miroslav Krleža i umirovljeni prefekt Kongregacije za nauk vjere kardinal Franjo Šeper bili su na odru istoga dana, 4. siječnja 1982., Krleža u palači Akademije na Zrinjevcu, prekriven zastavom Saveza komunista, a Šeper u zagrebačkoj katedrali, pod zastavom Svete Stolice.

Ta je simbolika povod knjizi i poticaj razmišljanju o životnom sutonu dvojice velikana i njihovu odnosu prema umiranju i smrti. Oni se mogu promatrati u povezanosti s bogatstvom Krležine književnosti s jedne, i Šeperovih zapisa i korespondencije s druge strane. No dokumenti iz Krležine i Šeperove ostavštine (među kojima se neki prvi put pojavljuju u javnosti) ukazuju na nekoliko slojeva povezanosti pisca i kardinala, dodirne točke njihovih života, pa i međusobno poštovanje.

Miščin ih nastoji istodobno promatrati i kao osobe i kao paradigme. Promišljani na takav način, ukorijenjeni u čitavu mrežu zanimljivih preplitanja s drugim važnim suvremenicima, oni izgledaju kao dva sučeljena, monumentalna spomenika istog vremena. Autor im nastoji pristupiti prije svega s lica, dotaknuti očitovanja njihove ljudskosti, u kojoj se zrcale titraji duha i duhovnosti. Ugled kojim su Krleža i Šeper za života bili ovjenčani tek je posljedica tih skrivenih dubina njihovih unutrašnjih svjetova. Ti svjetovi, njihova približavanja i udaljenja tema su Miščinova ogleda.
Tekst, pisan u skladu s najvišim standardima znanstvenog rada, prati 40 slikovnih priloga, fotografija i rukopisne građe, što pridonosi dokumentarno-znanstvenoj relevantnosti knjige.
Daniel Miščin rođen je 1975. u Zagrebu. Nakon završena temeljnog studija filozofije i religijskih znanosti nastavlja znanstveni razvoj magisterijem i doktoratom iz filozofije na Filozofskom fakultetu Družbe Isusove u Zagrebu. Od akademske godine 1997./98. stalni je predavač na tom fakultetu te povremeni na nekoliko drugih visokoškolskih ustanova. Predaje kolegije Metafizika, Estetika, Retorika te Rusija i Zapad – komparativna fenomenologija religije.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Zaposlen je u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske. Objavio je tridesetak znanstvenih članaka u domaćim i međunarodnim časopisima, uredivši i nekoliko zbornika i knjiga drugih autora. Osim nekoliko međunarodnih projekata s područja svojega znanstvenog interesa koje je osmislio i vodio, bio je scenaristom filma Pisma Silviju (2002.), autorom adaptacije slavnoga teodicejskog razgovora iz romana Braća Karamazovi, u režiji Božidara Oreškovića, sa Zijadom Gračićem i Božidarom Oreškovićem u glavnim ulogama (2004.) te autorom HRT-ove sedmodijelne dokumentarne serije U potrazi za svetim (2010).

Dosad je objavio sljedeće knjige: U stih upisana metafizika. Ontologija i transcendencija u djelu Silvija Strahimira Kranjčevića (2004.), Temelji diplomacije Svete Stolice (2006.), Skriveni svijet Silvija Strahimira Kranjčevića. Silvijeva i Elina pisma (2008.) i U potrazi za svetim. Svjetlo s Istoka i imanencija transcendencije (2011.).

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.