U brojnim prethodnim člancima ukazano je na greške u mrežnom jasenovačkom popisu, stavljanje na popis ubijenih u logorima izvan Hrvatske primjerice u Auschwitzu ili u nekom od srpskih logora u Beogradu. Pisano je o problemima s računalnim sustavom, o pjevačima, slikarima i političarima, poznatima i slavnima koji se nalaze na jasenovačkom popisu premda nisu tamo stradali.
Pisano je o “originalnim” dokumentima koji to nisu, o neznanstvenim publikacijama propagandnog tipa koje se koriste kao osnova za popis. Iza svih pogrešaka stoje ljudi. U ovom testu biti će riječi o ljudima i mitovima.
Nevjerojatno velika količina nepodudarnosti
U jednom intervjuu u povodu njegove posljednje knjige o tragici i mitomaniji izdavač S. Goldstein nazvan je
“nesumnjivo najboljim poznavateljem” događanja u logoru Jasenovac.
Kao prethodnica knjizi na mrežnoj stranici portala Novosti objavljen je njegov članak “Zločinačka svojstva ustaške NDH“. U tom članku navode se imena i prezimena članova uže obitelji koji su navodno skoro svi stradali u Jasenovcu. Poimenično se spominju očeva sestra Alma Rosenberg, njezin suprug Aleksandar Aco Rosenberg , njihov 11-godišnji sin Feliks, djed Aron Goldstein, njegova najmlađa kćer Berta i baka Adolfa Goldstein rođ. Reich, koje kako je navedeno nema na jasenovačkom popisu. Među brojnim pogreškama u popisu žrtava na mrežnoj stranici Spomen područja Jasenovac nalaze se poznati i nepoznati kojima tamo nije mjesto. Neki su stradali negdje drugdje, a neki uopće nisu stradali u Drugom svjetskom ratu. U ovom tekstu zastupljena su sva gore navedena imena iz obitelji Goldstein i Rosenberg, uspoređeni su podaci o žrtvama objavljeni na mrežnoj stranici javne ustanove Spomen-područja Jasenovac (JUSP) s onima iz drugih baza podataka.
Rezultati istraživanja pokazuju nevjerojatno veliku količinu nepodudarnosti između navoda S. Goldsteina, podataka iz JUSP-a i zapisa iz arhiva u Yad Vashemu. Do sada nitko nije reagirao niti pokušao upozoriti na to ili tražiti ispravak i/ili brisanje netočnih navoda. To bi bilo za očekivati od S. Goldsteina tim više što se vjerojatno radi o članovima njegove uže obitelji.
Obiteljske žrtve
Alma Rosenberg. U poimeničnom popisu jasenovačkih žrtava na mrežnoj stranici JUSP-a nalazi se Alma Rosenberg, otac Aron, rođena 1900., iz Vinkovaca, stradala u Jasenovcu 1942. Ovi podaci su generalno podudarni s navodima u članku S. Goldsteina. Ime oca Arona dodano je u razdoblju nakon tiskanog izdanja Poimeničnog popisa žrtava koncentracijskog logora Jasenovac, 1941.-1945 iz 2007. godine[1].
Međutim u arhivu Yad Vashema nalaze se tri odgovarajuća zapisa, u sva tri slučaja potpuno različitih mjesta smrti. To su Ulma Rosenberg, rođena 1900. u Vinkovcima, stradala u Jasenovcu 1942.
Izvor je memorandumski beogradski Spisak žrtava rata 1941-1945: Jevreji, a isti podatak je i u Saveznom popisu žrtava Drugog svjetskog rata iz 1964. godine. Zatim Alma Rozenberg, rođena 1902., u Slavonskoj Požegi, otac Aron, stalno boravila u Vinkovcima, ubijena u Osijeku, 1943. Izvor ovog diskordantnog podatka također je memorandumski beogradski Spisak žrtava rata 1941-1945: Jevreji[2]. Treći zapis je i najzanimljiviji. Alma Rozenberg, rođena 1885. u kako na skenu originalnog obrasca piše Vinkovitsi, Jugoslavia. U digitalnom i u skeniranom obrascu piše da je Alma Rosenberg stradala u Auschwitzu.
Kao ime oca navedeno je Khaim, majka Yenta. Izvor ovih podataka je sestrična stradale Hermina Abeles. Prema ovim podacima Alma Rosenberg rođena je 13 godina kasnije od Arona Goldsteina za kojega S. Goldstein navodi da joj je otac. Imena roditelja su potpuno različita. Pa se ovdje može postaviti pitanje tko je ustvari Alma Rosenberg? Inače svjedokinja Hermina Abeles dala je iskaz i o Feliksu Rosenbergu njega kao sina svoje tete i stradalog bratića također spominje Goldstein. O tome više dalje u tekstu pod Feliks Rosenberg. Podudarnosti kao što su grad Vinkovci i imena Alma i Feliks Rosenberg, uz to i rođaci prelaze granicu slučajnosti i otvaraju prostora sumnji, a i ostale diskrepancije svakako zahtijevaju objašnjenje.
Aleksandar Rosenberg. U poimeničnom popisu jasenovačkih žrtava na mrežnim stranicama JUSP-a do promjene u ožujku 2016. nije bilo Aleksandra Rosenberga, a tada je jednostavno promijenjeno ime Adolfa Rosenberga rođenog navodno 1886.* u Aleksandar-Aco. O ovom Adolfu Rosenbergu biti će još riječi dalje u tekstu. Treba napomenuti da su podaci označeni zvjezdicom od strane djelatnika JUSP-a koji ih smatraju nepouzdanima. U arhivu Yad Vashemu ima 278 zapisa s imenom Aleksandar/Šandor Rosenberg od toga su tri iz beogradskog memorandumskog pamfleta “Spisak žrtava rata”. Najstariji rođen 1878., iz Osijeka, stradao u Auschwitzu 1942., zatim jedan iz Novog Sada rođen 1906., ubijen u Novom Sadu 1942. i najmlađi rođen 1913. također iz Novog Sada, ime oca Erno je vjerojatno nadimak, navodno je boravio u Zagrebu, a ubijen je 1945. bez navođenja mjesta smrti.
Najmlađem od navedenih odgovara iskaz koji je Oskar Kastner dao o svom rođaku Aleksandru Rosenbergu iz Novog Sada, u trenutku smrti starom 27 godina, rođen od oca Ernesta i majke Malvine, boravio je samo u Novom Sadu i navodi se da je ubijen. Znači da je beogradski propagandni laboratorij uobičajeno žrtvu srpskih kvislinških vlasti pokušao prebaciti na Hrvate.
U Yad Vashemu osim iz nepouzdanog beogradskog izvora nema Aleksandra Rosenberga rođenog 1878., ali postoje iskazi o tri Aleksandra Rosenberga rođena krajem XIX. Stoljeća. Najstariji Aleksandar Rosenberg je prema izjavi ujaka rođen 1881. u Ruteniji u dijelu tadašnje Čehoslovačke, roditelji Moritz i Etel, živio je u Novom Sadu i ubijen je 21.01.1942., zatim Aleksandar Rosenberger prema izjavi brata Oskara rođen 1884. od roditelja Maxa i Ernestine u Novom Sadu, a stradao u Auschwitzu i treći je Aleksandar Rosenberg prema izjavi ujaka rođen je 1895. u Beču, ime oca David, živio u Beogradu, u trenutku smrti star 50 godina, znači ubijen je 1945. godine. Dakle u različitima bazama podataka nema zapisa o Aleksandru Rosenbergu žrtvi iz logora Jasenovac.
U jasenovačkom popisu nalaze se dva Feliksa Rosenberga, od kojih je jedan iz Vinkovaca, ime njegovog oca je Adolf*, otprilike odgovara po starosti. Pretpostavimo da je otac Feliksa Rosenberga Adolf, a ne Aleksandar kako neki tvrde. U jasenovačkom popisu do ožujka 2016. nalazila su se dva Adolfa Rosenberga iz Srijema, premda se vjerojatno radi o jednoj te istoj osobi.
Prvi Adolf rođen 1887., u Grgurevcima kod Srijemske Mitrovice, bez navedenog imena oca, stradao u Jasenovcu 1941. godine. Drugi Adolf Rosenberg rođen je 1886.*, dakle vršnjak prethodnog, ime oca je Moric* također nepouzdano, ali podudarno s imenom oca Aleksandra Rosenberga (1881.) iz Novog Sada. Taj Adolf Rosenberg stradao je u Jasenovcu, 1942. godinu dana kasnije od prethodnog. U Yad Vashemu je jedan zapis prijatelja obitelji o Adolfu Rosenbergu, rođenom navodno 1890. ili prema skeniranom obrascu možda i 1892., iz Srijemske Mitrovice, stradao u Jasenovcu 1942. godine.
U promjenama koje su učinjene u jasenovačkom popisu u ožujku 2016. administrator je naizgled obrisao očitog klona Adolfa Rosenberga (1886.*) nastalog kao amalgam imenjaka iz Srijemske Mitrovice i Novog Sada, a ustvari samo mu je ime promijenjeno u Aleksandar-Aco.
Feliks Rosenberg. Već je prije navedeno da se u jasenovačkom popisu nalaze dva Feliksa Rosenberga. Jedan iz Vinkovaca, navodno ime oca Adolf*, navodno rođen 1930.*, stradao u Jasenovcu 1942. i drugi nešto stariji Feliks Rosenberg, sin Rudolfa, rođen 1915., iz Varaždinskih Toplica. Imena Adolf i Rudolf su ekvivalentna. Niti ovaj Feliks nije imao sreće i također je stradao u Jasenovcu 1942. godine. Taj podatak podudaran je s beogradskim “Spiskom žrtava rata 1941-1945”, a isti se nalazi i u arhivu Yad Vashema.
U Yad Vashemu je još jedan zapis o Feliksu Rosenbergu rođenom 1930., iz Vinkovaca , taj dio je isti kao i onaj prvi iz JUSP-a, ali ime oca je Moshe, a ne Aleksandar, a ime majke je Matilda, a ne Alma kako bi se trebalo očekivati i prema iskazu rođake stradao je u Auschwitzu, a ne u Jasenovcu, pa i ovo otvara niz pitanja u svezi i glede navoda S. Goldsteina o svojoj bliskoj rodbini.
Griješe li svjedoci iz Yad Vashema ili možda Goldstein? Prema trenutnom stanju jasenovačkog popisa ime oca Feliksa Rosenberga iz Vinkovaca je i dalje Adolf* uz koje stoji oznaka nepouzdanosti, baš kao i kod godine rođenja, ali u napomenama stoji i ime Aco, kao i u tiskanom izdanju jasenovačkog popisa. Taj hipokoristik će sigurno u pravom trenutku postati Aleksandar. Postavlja se pitanje koji je od dvojice Feliksa vršnjaka i prezimenjaka iz istog gradića stvaran ili je moguća takva podudarnost? Na to pitanje bi mogao odgovoriti samo neki dobar poznavatelj tih događaja.
Aron Goldstein. U jasenovačkom popisu nalazi se ime Arona Goldsteina, rođenog navodno 1872.*, iz Sarajeva, otac Jakob, navodno stradao u Jasenovcu* 1942. godine. Podatak o logoru nepouzdanim su označili sami administratori jasenovačkog popisa. U napomenama se vidi sva nepouzdanost i šarolikost podataka.
Primjerice navedeno je da je stradao u Staroj Gradiški, da je rođen 1877., te da se zove Arnold. Prema najstarijim podacima, onim iz tzv. saveznog popisa iz 1964. prezime je bilo Goštajn. Iz navedenoga je razvidno da se radi o totalno konfuznim i kontradiktornim podacim. Dodajmo tome da u arhivu Yad Vashema nema ni jednog Arona Goldsteina rođenog oko 1872., niti nekog rođenog u Sarajevu.
Jedini Aron Goldstein iz područja tadašnje Hrvatske je Aron Goldstein iz Osijeka, rođen 1889., znači 17 godina mlađi. On je stradao u Auschwitzu 1942. Izvor podataka je beogradski “Spisak žrtava rata”. Zaključno se može reći da su svi podaci o jasenovačkom Aronu Goldsteinu, pa i oni o mjestu smrti Arona Goldsteina kontradiktorni, a podatak o Jasenovcu kao mjestu stradanja i sami autori naveli su kao nepouzdan, a to će na temelju navedenog zaključiti i svaki objektivni promatrač.
Čudno je da osoba, koju u medijima nazivaju “nesumnjivo najboljim poznavateljem” događanja u logoru Jasenovac nije već reagirala i ispravila netočne navode, tim više što se vjerojatno radi o članu uže obitelji.
Berta Goldstein. U jasenovačkom popisu navedeno je ime Berte Goldstein, rođene navodno 1905.*, iz Sarajeva, ime oca Aron podudarno je s Goldsteinovim navodima, ali prema JUSP-u nije stradala u Jasenovcu, već u Staroj Gradiški i to prema nepouzdanom podatku 1943.*godine. Godina rođenja i godina smrti su navedene kao nepouzdane, a u napomenama se vidi da bi godina rođenja mogla biti i 1910., a godina smrti 1942. Moglo bi se reći da su to detalji, ali takve detalje bi “nesumnjivo najbolji poznavatelj” događanja u logoru Jasenovac sigurno zapazio i tražio da se korigiraju.
Ne morate biti “nesumnjivo najbolji poznavatelj” ove teme pa da vidite da u arhivu Yad Vashema nema ni jedne Berte Goldstein rođene oko 1905. godine, također niti jedne kojoj je otac Aron. U Yad Vashemu se spominje jedna Berta Goldstein iz Novog Sada, ali ona je rođena 1875. i u ovom slučaju prije bi bila sestra nego najmlađa kćer Arona Goldsteina.
Zanimljiva su i dva zapisa iz Yad Vashema o Berti Goldstein iz Srbije. Prva Berta Goldstein je iz Beograda, radi se o ženi staroj 50 godina, udanoj za Yaakova/Jakova, živjela je u Beogradu u Srbiji, gdje je prema iskazu unuke Elizabet Piade i ubijena. Druga je Berta Goldstein djevojački Elkelei (Alkalaj), rođena 1884. u Nišu, otac Yaakov / Jakov i muž Yaakov /Jakov, živjela u Beogradu ubijena u Zemunu (logor Sajmište) 1942. godine. Iskaz je dao brat ubijene Moshe Alkalaj. Zanimljivo je da je ime oca kod obje Berte Jakov podudarno s imenom oca Arona Goldsteina. Čudna koincidencija, koju bi vjerojatno lako mogao razjasniti “nesumnjivo najbolji poznavatelj” ove tematike.
Adolfa Goldstein. Prema navodima S. Goldsteina njegova baka Adolfa Goldstein rođena Reich bila je u transportu za Jasenovac, ali našla se je na popisu žrtava iz logora Đakovo. U poimeničnom popisu jasenovačkih žrtava na mrežnoj stranici JUSP-a nema Adolfe Goldstein, a osobe takvog imena nema ni u arhivu Yad Vashema, a nema niti Adolfe Reich.
Prema mrežnoj stranici El Mundo Sefarad na popisu žrtava logora Đakovo nema Adolfe Goldstein, već samo Ernestina Goldštein, rođena 1876. godine, iz Đakova, umrla 18.06.1942. Dakle osoba imena Adolfa Goldstein r. Reich uopće se ne navodi kao žrtva u nekom logoru, što ne znači da možda nije stradala negdje drugdje, ali tada to tako treba i navesti, a sve drugo je nagađanje.
U jasenovačkom popisu nalazi se ime Židova Adolfa Rosenberga, nepoznatog imena oca, rođenog 1872. godine u Karlovcu, stradalog u Jasenovcu 1942. godine. Rođen je iste godine kao i Aron Goldstein, a živio je u Karlovcu kao i djed ili kako se navodi u biografskom članku u Večernjem listu pradjed Slavka Goldsteina Aron koji je 1890. stigao u Karlovac i kasnije oženio Adolfu sestru svog poslodavca Lisandra Reicha.
Kontradiktoran podataka možda lapsus lingue ili lapsus scribendi ili možda i nešto treće. U svakom slučaju ovaj Adolf Rosenberg dijeli ime s bakom, godinu rođenja s djedom/pradjedom i grad s oboje. Možda je sve to samo slučajnost u rangu bugarskog lota. Tu enigmu svakako bi mogao razriješiti “nesumnjivo najbolji poznavatelj” tih događanja.
Ivo Goldstein
U jasenovačkom popisu nalazi se Ivo Goldstein, prema šturim podacima Židov rođen 1905. godine, stradao u Jasenovcu 1942. Podatci o imenu oca, te mjestu i općini rođenja nisu navedeni. U Yad Vashemu se nalazi zapis o Ivi Goldshteinu, rođenom 1895. godine, dakle starijem okruglih 10 godina od prethodno navedenog. Rođen je u Zagrebu, a tamo je i stradao. Kao godina stradanja prema iskazu šogora Yehoshua Brila navodi se “1940-?”. U svjedočenju četnika Radeke 1942. u Beogradu spominje se Ivo Goldštajn Židov iz Karlovca u proljeće 1941. prvo odveden u Zagreb, pa u logor Danicu u Koprivnici, a zatim iz Koprivnice u Liku. Ime Ivo Goldstein nalazi se i na popisu Židova iz logora u Gospiću iz ljeta 1941. godine.
Dakle imamo četiri različita podatka o vrlo vjerojatno jednoj te istoj osobi. Prema nekim podacima moglo bi se raditi o ocu S. Goldsteina. Dileme oko identiteta, te one o mjestu i godini smrti možda bi mogao razjasniti i “nesumnjivo najbolji poznavatelj” događanja u logoru Jasenovac.
O ubijanju djece u Jasenovcu
U Goldsteinovom članku poimenično se navode imena dvojice dječaka, ustvari beba ubijenih u Gradini kod Jasenovca. Prema navodima u članku to su Mosko Papo rođen 16.03.1942. i Leon Abinun rođen 09.03.1942. godine.
Mosko Papo. Žrtve imena Mosko Papo, odgovarajuće starosti nema u jasenovačkom popisu, a ni u arhivi Yad Vashema, pa niti u mogućim inačicama Moise ili Mojsije. U jasenovačkom popisu po godini rođenja i prezimenu najsličniji je Isak Papo, rođen 1942., iz Sarajeva, otac mu je Leon, beba kod koje kao uzrok smrti piše da je strijeljana u Jasenovcu 1942. godine.
To nije jedini Isak Papo u JUSP-ovom popisu, ali je jedini kod kojeg piše da je strijeljan. Samo malo stariji Isak Papo, rođen 1941., iz Sarajeva, navedeno ime oca je u ovom slučaju Moric, stradao je u Jasenovcu 1942. kao i njegov imenjak. U arhivu Yad Vashema nalaze se četiri zapisa koji su zanimljivi u ovom slučaju. Svima je izvor beogradski propagandni pamflet “Spisak žrtava rata”.
Svi navedeni se zovu Isak Papo i svi su iz Sarajeva. Prvi Isak rođen 1941., otac Salamon, stradao u Đakovu 1942., drugi Isak, također rođen 1941., otac Moric kao i u JUSP-u, stradao u Jasenovcu 1942., treći Isak rođen 1937. otac također Moric, također stradao u Jasenovcu 1942. Ovdje je izvan svake sumnje razvidno da su dvojica od navedenih klonovi, a svi su slični toliko da bude razumnu sumnju u vjerodostojnost svih podataka. U svakom slučaju traženi Mosko Papo nije naveden niti u jednoj bazi podataka.
Leon Abinun. Leona Abinuna iste ili slične godine starosti (1942.) nema u jasenovačkom popisu na mrežnoj stranici JUSP-a, ali na popisu se nalazi NN-dijete Abinun, pri čemu se radi o ženskom djetetu rođenom 1941. godine, stradalom u Donjoj Gradini kod Jasenovca 1942. godine. Podaci su generalno podudarni s Goldsteinovim navodima o Leonu Abinunu, razlikuju se “samo” u spolu djeteta i naravno u nepoznatom imenu. U arhivu Yad Vashema je Leon Abinun, rođen 1941. u Sarajevu, majka Klara, stradao u Đakovu 1942. Izvor je HOJ (Organization of Yugoslavia Survivors). To je izgleda stvarni Leon Abinun i sudbina mu je tužna, ali nepodudarna s Goldsteinovim navodima. Postoji jedan Leon Abinun u jasenovačkom popisu, rodom iz Sarajeva, ali rođen 1906., stradao navodno 1945.* godine. U napomenama piše da je možda stradao 1942., a to je godina u kojoj je rođen Leon Abinun iz Goldsteinove priče.
Erwin Miller
U svom članku S. Godstein spominje Erwina Millera koji je u svojoj knjizi procjenio broj vinkovačkih Židova stradalih u Drugom svjetskom ratu. Erwin Miller je navodno bivši jasenovački logoraš, pa bi prema tome mogao biti relevantan izvor. Navodno je u logoru bio od 1941. do uspješnog bijega u proboju logoraša 1945. godine. Prema nekim popisima jedan Ervin Müller bio je u logoru Stara Gradiška u proljeće 1942. O Erwinu Milleru piscu knjige o Jasenovcu ne zna se skoro ništa, niti točna godina rođenja, niti čime se je bavio. Prema pričama u kasnijem razdoblju svog života boravio je po kibucima Izraelu.
Život kao da mu je obavijen velom tajni, što je pogodan teren za razne teorije. Uz sve to jedan Ervin Müller njegovih godina stradao je 1944. u Auschwitzu. Dakle brojne su nejasnoće vezane uz Erwina Millera koje bi trebalo objasniti. Prema nekim navodima tijekom Drugog svjetskog rata stradali su mu brat, sestra i roditelji. U jasenovačkom popisu na mrežnoj stranici JUSP-a nalazi se četvero Müllera iz Vinkovaca koji bi mogli odgovarati obitelji Erwina Millera. To su redom Felicitas, Ignac, Robert i Ružica.
U napomenama uz njihove osobne podatke može se vidjeti sva zbrka nabacanih podataka. Kod istih osoba navedene su godine rođenja koje se razlikuju u preko 20 godina, u jednom slučaju kod Felicitas Müller skoro 30 godina. Godine smrti su također nepostojane, isti je slučaj i s mjestom smrti, a u slučaju Roberta Müllera nejasno je i njegovo stvarno etničko podrijetlo.
Osim podataka iz beogradskih pamfleta nema neovisnih izvora koji bi potvrdili da je Felicitas Müller iz Vinkovaca stradala u Staroj Gradiški. Navodnoj vinkovačkoj Felicitas najbolje odgovara Felicita Cipora Miller rođena na području današnje Ukrajine, a tada dijelu Poljske. Ubijena je u jednom manje poznatom logoru. 1944. godine. U jasenovačkom popisu nije navedeno ime oca navodno vinkovačke Felicitas Müller, pa se ne može sa sigurnošću potvrditi da se u oba slučaja radi o istoj osobi.
Kao i u slučaju Felicitas tako i za Roberta Müllera nema drugih podataka osim onih iz beogradskih propagandnih pamfleta, ali o njemu najbolje govore napomene u JUSP-u gdje se navodi kao NN, Hrvat, a ne Židov i da je možda iz Slavonske Požege. Iz podataka o godinama rođenja Felicitas i Ružice Müller može se zaključiti da autori jasenovačkog popisa kao da se nisu mogli odlučiti koja je od njih majka, a koja je kćer.
Na kraju kod Felicitas piše nepouzdana godina rođenja 1897.*, a kod Ružice također nepouzdana 1925.*, a prema napomenama moglo je biti i obratno tj. Felicitas 1925., a Ružica 1903. Prema podacima iz arhiva u Yad Vashemu može se rekonstruirati da je Ružica Müller nastala od Ruže Müller djevojački Broyer, ubijene u specijalnom srpskom kamionu s plinskom komorom tzv. beogradskoj dušegupki, a Ignjat s jasenovačkog popisa koji bi joj mogao biti otac je ustvari Ignac otac jedne druge Ruže Miler udane Švarc, također ubijene u Beogradu, odvedene u logor smrti Sajmište. Navodna jasenovačka žrtva Ignjat Müller najvjerojatnije je iz Zrenjanina i također je ubijen 1941., a sudeći prema “Spisku žrtava rata 1941-1945: Jevreji” ubijen je u Beogradu. Kako je to nepozdani izvor možda se u stvari radi o Ignacu Mülleru iz Sente prema iskazu iz Yad Vashema stradalom u Auschwitzu 1944.
Puno je kontradiktornosti u podacima o žrtvama iz obitelji Goldstein i Rosenberg i nejasnoća koje bi svakako trebalo razjasniti, pogotovo ako bi se radilo o vjerojatnim članovima obitelji, onoga koga neki nazivaju “nesumnjivo najboljim poznavateljem” događanja u logoru Jasenovac.
Navodi o ubijenim bebama također su u kontradikciji s podacima ne samo iz JUSP-a, već i iz Yad Vashema, pa bi i to trebalo razjasniti. Citiranje Erwina Millera čovjeka bez jasne prošlosti, zvanja i zanimanja nije slučajnost već paradigma cijelog slučaja. U ovom slučaju to bi moglo izgledati kao da se radi o paradigmi zrcalne simetrije vlastitog života. Ako su podaci o obitelji osobe koja se cijeli život bavi ovom tematikom nepouzdani i diskutabilni, kakvi su tek podaci o ostalim žrtvama.
Iz priloženog je vidljivo da ni podaci o drugim žrtvama nisu vjerodostojniji, a niti izbor u citiranju svjedoka vremena nije dao kvalitativni pomak, baš suprotno.
Sve navedene nepouzdane podatke trebalo je već davno provjeriti, a pogreške ispraviti ili ukloniti. Ovako sve izgleda kao predstava s puno tragike i mitomanije, a malo istine o Jasenovcu.
———————————————————————-
[1] Smreka, Jelka; Mihovilović, Đorđe. Poimenični popis žrtava koncentracijskog logora Jasenovac, 1941.-1945. Nn: Istraživanja Spomen-područja Jasenovac do 31. kolovoza 2007., 1. izdanje. Niz: Banalnost zla. Nakl. Spomen-područje Jasenovac. Jasenovac, 2007., str. 1525.
[2] Spisak žrtava rata 1941-1945.: Jevreji, Savezni zavod za statistiku, Beograd, 1992.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
