Međunarodni dan demokracije

Danas se obilježava Međunarodni dan demokracije. Naime, Opća skupština Ujedinjenih Naroda rezolucijom A/62/7 (2007) potaknula je vlade na jačanje nacionalnih programa posvećenih promicanju i jačanju demokracije, te je stoga 15. rujna proglasila Međunarodnim danom demokracije. Ovogodišnja je tema Međunarodnog dana demokracije je “angažiranje mladih u demokraciju”.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Interparlamentarna unija 1995. godine pokrenula je opsežan savjetodavni postupak koji je rezultirao Općom deklaracijom o demokraciji. Deklaraciju je 16. rujna 1997. bez glasovanja prihvatilo Interparlamentarno vijeće.

Opća deklaracija o demokraciji, demokraciju definira kao univerzalno prepoznat ideal, kao i cilj koji se temelji na zajedničkim vrijednostima koje dijele narodi u svjetskoj zajednici neovisno od kulturnih, političkih, socijalnih i ekonomskih razlika. Stoga je demokracija temeljno pravo državljana koje se treba ostvarivati pod uvjetima slobode, jednakosti, transparentnosti i odgovornosti, s dužnim poštovanjem pluralnosti stavova i u interesu cijele države.

Demokracija je oblik društvenog uređenja u kojem vlast proizlazi iz naroda i u kojoj svi građani imaju jednako pravo sudjelovati u donošenju odluka koje se tiču njihovih života, te predstavlja vladavinu većine u korist većine.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Riječ demokracija dolazi od grčke riječi što znači doslovno “vladavina naroda”. Tijekom povijesti pojam demokracije mijenjao je značenje. U Grčkoj je značio izravnu vladavinu naroda, dok je u suvremenim državama demokracija neizbježno predstavnička.

Načela moderne demokracije postupno su se razvijala iz kalvinističkog vjerskog pokreta tijekom 17. stoljeća, posebno u Škotskoj, Engleskoj i Nizozemskoj. Građanske revolucije, osobito američka i francuska, označile su kraj staleških vladavina i pokrenule velike društvene promjene koje su vodile uspostavi novog građanskog poretka. Francuska i Sjedinjenje Američke Države bile su prve moderne demokratske države.

Nakon 1945. godine Zapad prihvaća liberalnu demokraciju zamjenjujući autoritarne oblike vlasti, dok će države iza “željezne zavjese” takvi procesi zahvatiti tek početkom devedesetih.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Nekoliko je ključnih elemenata po kojima se procjenjuje demokratičnost nekog društva. To su: jednakost, sudjelovanje u zajednici, vladavina većine i prava manjina, vladavina prava, poštivanje ljudskih prava, slobodni i pošteni izbori, politički pluralizam, trodioba vlasti, mehanizmi kontrole vlasti, sloboda medija i dr.

Razlikujemo nekoliko vrsta demokracija: liberalnu, narodnu, građansku, socijalističku, većinsku, ustavnu, neposrednu, predstavničku itd. Najčešće se navode dva tipa demokracije: direktna, odnosno neposredna demokracija i predstavnička – reprezentativna demokracija koja se još povezuje s dva temeljna sustava vlasti parlamentarizmom i predsjedničkom demokracijom.

Najveći broj postojećih demokracija kombinacija je neposredne i reprezentativne demokracije npr. parlamentarna demokracija s jačom ulogom poglavara države.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Izabrani predstavnici u suvremenim demokracijama nemaju obvezujući mandat, tj. nisu obvezni za svaku odluku, u čijem donošenju sudjeluju, tražiti mišljenje svoje izborne “baze” i glasovati onako, kako im oni odrede. Ako pak predstavnici imaju obvezujući mandat, obično se nazivaju delegatima.

Demokracija se provodi demokratskim procedurama poput rasprave, definiranja problema i prijedlozima za njihovo rješavanje, donošenjem odluka, izvršavanjem odluka i provjerom izvršavanja odluka. Demokratsku proceduru provode subjekti demokracije, tj. narod (građani, zajednica).

 

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.