Msgr. Sente za Narod.hr o obilježavanju 333 godine posvećenja Hrvatske zaštiti sv. Josipa: ‘Sv. Josip zaštitnik je Hrvatske i svih Hrvata’

“Ljudi onog vremena prije 333 godine napravili su dobar posao stavljajući Hrvatsko Kraljevstvo pod zaštitu svetog Josipa, moćnog nebeskog zaštitnika”, ističe u razgovoru za Narod.hr msgr. Antun Sente, ml., rektor Nacionalnog svetišta Sv. Josipa u Karlovcu s kojim smo razgovarali povodom sutrašnje proslave kojom se obilježava 333 godine posvećenja Hrvatske zaštiti sv. Josipa.

“Svečano misno slavlje predvodit će dr. sc. Tomislav Markić, ravnatelj dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu. Upravo u toj službi želimo objediniti kako Hrvatsku u našim granicama, ali i sve Hrvate koji se nalaze izvan naše lijepe naše domovine. Svetog Josipa prepoznajemo kao zaštitnika cijele Hrvatske i svih Hrvata”, dodaje msgr. Sente.

Msgr. Sente i župnik je župe Blažene Djevice Marije Snježne na Dubovcu u Karlovcu te radijski voditelj emisija katoličkoga sadržaja.

Rođen je 1971. u Sekirišću, župa Sveti Križa – Začretja. Srednju školu pohađao je u Nadbiskupskoj klasičnoj gimnaziji u Zagrebu. Diplomirao je 1996. na KBF-u u Zagrebu. Za svećenika ga je 1996. zaredio kard. Franjo Kuharić
Na rimskoj Salezijani diplomirao je odgojne znanosti te je 2005. godine postigao magisterij znanosti iz pastorala mladih. Po povratku u Hrvatsku bio je povjerenik za pastoral mladih Zagrebačke nadbiskupije. Na prijedlog biskupa Košića 2012. papa Benedikt XVI. uvrstio ga je među svoje kapelane pa Antun otada nosi čast monsinjora.
Kardinal Josip Bozanić imenovao ga je 2014. godine rektorom Nacionalnog svetišta Sv. Josipa u Karlovcu. U svojoj svećeničkoj službi Antun se profilirao i kao vrstan radijski voditelj emisija katoličkoga sadržaja.

Narod.hr: Sutra u Nacionalnom svetištu obilježavate 333 godine posvećenja Hrvatske zaštiti sv. Josipa. Kako je Hrvatski sabor odlučio staviti Hrvatsku pod zaštitu sv. Josipa?

Msgr. Antun Sente: Slavlje će ove godine zbog epidemije koronavirusa biti puno manje nego što smo to željeli. Prije točno 333 godine Hrvatski sabor izabrao je svetog Josipa za zaštitnika Hrvatskog Kraljevstva na prijedlog zagrebačkog biskupa Martina Borkovića koji je na četvrtoj sinodi za vrijeme svog upravljanja Zagrebačkom nadbiskupijom donio zaključak, predložio Saboru i Sabor je taj prijedlog usvojio.

Na službenim stranicama Hrvatskog sabora naći ćete sljedeći tekst: “Sveti Josip, Krista Spasitelja vjerni branitelj, Djevice Bogorodice djevičanski zaručnik, za posebnog zaštitnika Kraljevine Hrvatske u hrvatskom Državnom saboru godine 1687. od redova i staleža jednoglasno je odabran.”

To je točno 14 godina nakon što su u Bečkom Novom Mjestu hrvatskim velikašima Zrinskom i Frankopanu glavu sjekli. Hrvatska je tada svedena na Reliquiae reliquiarum, uistinu teška situacija u hrvatskom narodu. Martin Borković, osim što je bio zagrebački biskup, osim što je zaslužan za pronalazak čudotvornog kipa Majke Božje Bistričke, prije toga je bio general pavlinskog reda, čovjek koga je sirotinja jako dobro poznavala zbog njegova pomaganja, koji je radio puno reformi – prepoznao je da su ljudske snage premale i da hrvatski narod može spasiti samo Bog preko svojih zaštitnika, i oni su to tada prepoznali u svetom Josipu.

Zašto upravo sveti Josip može biti i drugo tumačenje. Sveti Josip plemenitog je roda, evanđelisti ga zapisuju kao običnog zanatliju. Taj obični zanatlija, nevažna osoba u facama onog vremena, štititi dostojanstvo Blažene Djevice Marije i život Isusa Krista. Te poveznice možemo prepoznati i u našem hrvatskom narodu.

Plemenitog smo roda jer nikada nikoga nismo napadali. Maleni smo narod u Europi, manji od recimo Kurda i Katalonaca, a opet imamo svoju samostalnost i svoju državu. Upravo u tome vidim da su ljudi onog vremena prije 333 godine napravili dobar posao stavljajući hrvatsko kraljevstvo pod zaštitu svetog Josipa, moćnog nebeskog zaštitnika.

Ponosan sam na Irce koji su tako dobro brendirali svetog Patrika, ali sam pomalo tužan što u Hrvatskoj još uvijek postoje ljudi koji ne znaju tko je naš nebeski zaštitnik. Ponovit ću – sveti Josip, istina predložen od crkvenih vlasti, ali odabran je odlukom civilne vlasti.

Posebno želim napomenuti – prvi koji je dao ideju izgradnje Nacionalnog svetišta bio je bl. Alojzije Stepinac. Naime, 1937. godine na 250. obljetnicu odluke Hrvatskog sabora, on osniva župu sv. Josipa na Trešnjevci, angažira slovenskog arhitekta Jožu Plečnika koji radi maketu, nacrte, nabavljaju materijal i pripremaju izgradnju Nacionalnog svetišta. Na žalost, u tome ih je spriječio Drugi svjetski rat i sve ono što je kasnije slijedilo. Da je Stepinac bio veliki štovatelj sv. Josipa dokazuje ta ideja izgradnje Nacionalnog svetišta, njegove propovijedi na litanijski zaziv sv. Josipa koji je pisao u Lepoglavi i misal u kojem je uz ime Blažene Djevice Marije iz kojeg je svaki dan čitao svetu misu napisao ime svetog Josipa.

Svega toga itekako smo ovdje u Nacionalnom svetištu svjesni i upravo zato se trudimo taj 10. lipanj, dan kada je Hrvatski sabor donio odluku da bude sv. Josip zaštitnik Hrvatske, svečanije obilježavati.

Prošlih godina smo nastojali pozivati sve župnike i župljane onih župa kojima je sv. Josip zaštitnik, a ima ih nekoliko desetaka.

No, ove godine zbog ovih epidemioloških mjera, nismo uputili poziv, ali su se neki već najavili da će doći.

Prva će misa biti u 9, druga u 11 i svečana sveta misa u 18,30 sati, koju će predvoditi dr. sc. Tomislav Markić, ravnatelj dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu. Upravo u toj službi želimo objediniti kako Hrvatsku u našim granicama, ali i sve Hrvate koji se nalaze izvan naše lijepe naše domovine. Svetog Josipa prepoznajemo kao zaštitnika cijele Hrvatske i svih Hrvata.

Narod.hr: Osnovali ste televiziju početkom godine?

Msgr. Antun Sente: U želji za promicanje štovanja sv. Josipa bila je ideja da nabavimo kamere i zajedno s Laudato televizijom prenosimo misna slavlja srijedom i to je sve lijepo krenulo 22. siječnja. Televizija je inače radni naziv. Istaknuo bih da je prva misa koja je bila tako prenošena dosegnula – samo na Facebooku preko 80 tisuća pregleda. Zanimanje je vjernika jako veliko.

Uložili smo u kamere koje su uistinu profesionalne, koje rabe i sve druge televizije, no kako je došlo vrijeme koronavirusa, koliko je meni poznato, samo su dvije crkve koje imaju takve kamere. Jedna je crkva u Remetama i druga je ovdje u Karlovcu.

S obzirom da je za vrijeme potresa u Zagrebu, crkva u Remetama bila oštećena, nije se moglo prenositi svakodnevne mise, onda su taj prvi tjedan u vrijeme najjače korona-izolacije i nakon potresa, jutarnje i večernje mise prenošene iz Nacionalnog svetišta sv. Josipa. Kasnije se dogodilo da su jutarnje mise prenošene iz Remeta a večernje iz Nacionalnog svetišta. Kako je Laudato nacionalna televizija, ona je naravno povremeno uzimala signal iz nekih drugih krajeva.

Zahvaljujući jakoj zajednici mladih koji su vični svakom zanatu, pa tako i suvremenoj tehnici, šteta bi bilo da te kamere ne iskoristimo i više. Tako je pala ideja da ćemo mi češće prenositi mise iz Nacionalnog svetišta. Mladi su mi dali ideju da osnujemo svoju digitalnu televiziju uz tehničke mogućnosti koje imamo. U toj televiziji uz prijenos misnog slavlja priključujemo i brojne uratke koji su mladi već prije snimili, neke spotove, aktualnosti ili zanimljive priloge.

Narod.hr: Mogu li vjernici sutra misu pratiti putem interneta?

Msgr. Antun Sente: Mogu pratiti preko našeg Facebooka i YouTube kanala, a večernju misu prenosit će i Laudato televizija.