Pismo koje su hrvatski biskupi nedavno napisali srpskom patrijarhu Irineju, hrvatski episkopat istovremeno je poslao i papi Franji, rekao je zadarski nadbiskup Želimir Puljić, predsjednik HBK, u osvrtu na komentar pape Franje o Stepinčevoj kanonizaciji s povratka njegova pohoda Bugarskoj i Sjevernoj Makedoniji, javlja IKA.
> (VIDEO) Sveti Otac o proglašenju Alojzija Stepinca svetim: ‘Zanima nas samo istina’
Nakon razgovora za Hrvatsku katoličku mrežu, nadbiskup Puljić u srijedu 8. svibnja dodatno je komentirao za Hrvatski katolički radio izjavu pape Franje „koja je uznemirila javnost“. Odluku da se Srpska pravoslavna Crkva konzultira u slučaju kanonizacije jednog katoličkog blaženika, u ovom slučaju Stepinca, nadbiskup Puljić naziva presedanom. „To je zaista presedan. Ja još nisam čuo da se neka Crkva uplitala (u proces kanonizacije) i da je Papa (to) uvažavao. Dakle, to je jedan presedan! Ali to pokazuje dvije stvari. Jedno, da su se ovim presedanom (iz Srpske pravoslavne Crkve) htjeli iskoristiti da blokiraju (kanonizaciju). Ali, to nije samo protiv Stepinca, to je dalje. To je već politika. I to mi se ne sviđa.
> Hrvatski biskupi pisali patrijarhu SPC-a Irineju: Evo što stoji u pismu!
Budući da papa Franjo ističe potrebu utvrđivanja povijesnih činjenica, a patrijarha Irineja spominje u pozitivnom smislu, novinarka je u razgovoru s nadbiskupom podsjetila da je dio novije povijesti zabilježen i u nedavnom pismu Irineju hrvatskih biskupa, čiji dokumentirani zapis činjenica demantira mnoge izjave srpskog patrijarha koje su klevete na račun Crkve u Hrvata i hrvatskog naroda.
„Pismo koje smo mi pisali patrijarhu Irineju naš je osvrt na neke neprimjerene izjave sa strane Srpske pravoslavne Crkve i samog patrijarha Irineja. Smatrali smo korektnim i poštenim (to učiniti). Nismo to davali u javnost nekoliko mjeseci, a onda smo, kad već nije bilo nekog odgovora, (to pismo) pustili u javnost. I već smo ga poslali u Vatikan, tako da Vatikan zna za to pismo. Jer, smatram da kad se tiče naših odnosa, tu ne treba previše u rukavicama. Treba govoriti jasno! Nama je stalo do ekumenizma. I mi se trudimo s pravoslavcima njegovati dobre odnose, pogotovo s voditeljima Pravoslavne Crkve u Hrvatskoj i izvan Hrvatske. Ali, u tom kontekstu, nije nam drago kad se Stepinca stavlja u neko podneblje politike. Stepinac je činio u ono vrijeme što je mogao. Stepinac je bio takav kritičar NDH, da možda ni Srbi nisu bili tako kritični prema poglavniku. I Stepinac je jadnik patio zbog toga.
Predsjednik HBK podsjeća da je knjiga ‘Magnum crimen’ Viktora Novaka „nažalost, još uvijek knjiga baze za kritičare hrvatske države, Stepinca i Crkve. Nažalost! Jer to nije knjiga, to je pamflet. U jednom razgovoru sa mnom, patrijarh Irinej pozvao se na tu knjigu. Ja sam ga pitao: ‘Gdje ste Vi našli te podatke?’. Patrijarh je rekao: ‘U Magnum crimen’. A ‘Magnum crimen’ je pamflet protiv Katoličke Crkve. Postoje stotine stranica Stepinčeva zauzimanja za djecu, pravoslavce, Židove, sve dokumentirano. Brojni kritičari hrvatske države u to vrijeme i Crkve u Hrvatskoj idu na tu liniju. Stepinac je bio vrlo kritičan prema ustaškom režimu i onome što je režim u to vrijeme činio. I bio je jedan od malobrojnih biskupa u ono vrijeme u svim fašističkim zemljama koje su bile u Europi, a koji je imao hrabrosti reći protiv rasnih zakona: ‘Ne postoje rasni zakoni. Postoje Božji zakoni’. Njemački veleposlanik to je komentirao: ‘Da je to rekao jedan biskup u Njemačkoj, već sutradan bi bio u zatvoru’. Stepinac se usudio! I jasno je govorio, i protiv postupaka ondašnjeg režima, u obrani čovjeka i obrani svake nacije, svakog naroda.
Predsjednik HBK smatra „da nema ništa spornoga glede traženja istine, jer Papa je rekao da mu je stalo do istine, zajedno s patrijarhom želi doći do istine. Do toga je zaista svima stalo. No, glede Stepinca i onoga što je Kongregacija već učinila i zaključila, nema ničega spornoga što bi, po mom sudu, dovelo u pitanje njegovu svetost i kanonizaciju“.
„Htio bih reći nešto što je neuobičajeno, a to je uplitanje Srpske pravoslavne Crkve, jedne druge Crkve, odnosno samoga patrijarha, u proces kanonizacije Katoličke Crkve. To je neprimjereno, moram reći. I to nije uobičajeno. Usudio bih se reći, to je politikanstvo. Dakle, Stepinca se stavlja u neku poziciju koja njemu ne pripada. Stepinac je bio vjernik, biskup, kardinal, on je bio službenik Katoličke Crkve i kao takav je zaslužio, najprije naslov blaženika, a sada je u procesu da bude i svet.
U Papinim je rukama sam datum i čin proglašenja svetim. U nekoliko navrata, papa Franjo je rekao: ‘Nije upitna Stepinčeva svetost’. Ali mu je jako stalo do ekumenizma, do razgovora, evo, on je pohvalio patrijarhe u tom razgovoru. Znači, njemu je jako stalo do pravoslavlja. I nama je stalo. I Stepincu je bilo stalo! Dakle, svima nam je stalo do toga jedinstva. U tom kontekstu treba shvatiti i ovo. Nadam se da će i ovaj čin pridonijeti nečemu što je već pridonijelo.
Izrazio je slaganje s onim što je mostarsko-duvanjski biskup Ratko Perić napisao u svojoj najnovijoj knjizi ‘Nada koja ne postiđuje’, a to je da je Stepinac fenomen.
