Novi, ljetni broj Kola, časopisa Matice Hrvatske za književnost, umjetnost i kulturu objavio je radove nekoliko istaknutih književnika. Zastupljeni su Pavao Pavličić, Slavko Jendričko (dobitnik Nagrade DHK „Tin Ujević“ za 2014.), Dorta Jagić, Sanja Matešić i Robert Zlović.
U prijevodu Željke Lovrenčić objavljena je poezija Manuela Orestesa Nietoa (r. 1951., Panama) pod naslovom „Blistavo more koje nas je stvorilo“.
Broj je obilježen Ivanom Brlić-Mažuranić i njenim „Šegrtom Hlapićem“. Rubriku Tema broja otvara Berislav Majhur radom Obiteljske, društvene i povijesne okolnosti nastanka „Čudnovatih zgoda šegrta Hlapića“, na koji se nadovezuje zajednički rad Tihomira Englera i Krunoslava Mikulana Žanrovska i semantička polivalentnost „Šegrta Hlapića“ i završava tekstom Marine Protrka-Štimec O priređivanju kritičkog izdanja knjige članaka Ivane Brlić-Mažuranić.
U rubrici Stajališta pozornost publike sigurno će privući jezikoslovni ogled akademika Radoslava Katičića Zlatna formula hrvatskoga jezika: ča-kaj-što. Ogled je pisan u povodu 24. obljetnice pjesničke smotre „Croatia rediviva, ča-kaj-što“, koju je utemeljio književnik Drago Štambuk, a održava se svake godine u Selcima na Braču.
Božidar Petrač osvrće se na 115. obljetnicu rođenja pjesnika Gustava Krkleca tekstom pod naslovom Vrsni umjetnik riječi, a Zdenka Weber potpisuje temu Zagrebački gitarski trio – tri desetljeća vjernosti.
U rubrici Kritika pojavljuje se cijeli niz autora i tema (Sanja Knežević, Mario Kolar, Davor Šalat, Lidija Dujić, Kristina Posilović, Cvjetko Milanja, Katica Čorkalo-Jemrić, Ivan Babić, Božidar Alajbegović, Lada Žigo, Erika Krpan i Darija Žilić). Kritike nedavno objavljenih naslova, kao što su Kapitalni prinos Matošiani, Kroatološka sinteza o čileanskim Hrvatima i njihovoj književnosti, Romaneskna posveta gradu Osijeku, ili Etički vodič za sve uzraste, nude pogled i pregled na aktualnu književno-nakladničku scenu.
Širu kulturnu javnost zagolicati će i rubrika Suprotstavljanja. U njoj je objavljeno reagiranje dr. Željka Jozića, glavnoga urednika Hrvatskoga pravopisa i ravnatelja Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, na tekst prof. dr. Artura Bagdasarova Novi hrvatski pravopis objavljen u Kolu br. 6/2013. Ako ni zbog čega drugoga onda zbog Pripomene uredništva Kola (Ernest Fišer, Joža Skok i Davor Šalat), objavljene uz tekst dr. Jozića.
Uredništvo, među ostalim, piše: „Uredništvo također s pravom očekuje da se i najžustriji polemičari – ako im je stalo do vlastita profesionalnog digniteta – u svojim tekstovima suzdržati od pamfletističkih navoda i uvredljivih aluzija na račun svojih oponenata, odnosno neistomišljenika. Budući da, prema mišljenju Uredništva Kola, upravo takve navode i aluzije sadrži i ovaj tekst dr. sc. Željka Jozića, Uredništvo se od njih ograđuje, a posebice od autorove krajnje netolerantne i zastrašujuće ‘poruke’ prof. dr. sc. Arturu R. Bagdasarovu – inače jednom od dokazano najuglednijih inozemnih kroatista i sveučilišnom profesoru hrvatskoga jezika i sociolingvistike na više moskovskih fakulteta – da se on kao znanstvenik zapravo i ne smije baviti (sic!) ‘pravilima uporabe’ hrvatskoga jezika i ‘kodificiranjem njegovih norma’ odnosno ‘taj posao neka ipak prepusti nama, hrvatskim jezikoslovcima’?!“.
Novi broj Kola na 236 stranica donosi, dakle, zanimljiv i intrigantan sadržaj.
