Dresden, koji je prije Drugog svjetskog rata bio sedmi po veličini grad u Njemačkoj, zapravo je simbol njemačkog stradanja u ratu koji je poveo nacistički režim napadom na Poljsku 1939. godine. Bombardiranje Dresdena za mnoge je najveći saveznički zločin u Drugom svjetskom ratu, iako mnogi kada govore o zločinima saveznika misle prije svega na američke atomske udare na Hirošimu i Nagasaki, koji se događao u razdoblju od tri dana od 13. veljače do 15. veljače 1945. godine. Dakle, samo dva i pol mjeseca prije samoubojstva Adolfa Hitlera u bunkeru u Berlinu i službenog završetka Drugog svjetskog rata, što dovoljno svjedoči o tome da ovaj barokni grad zapravo nije bio toliko vojni nego koliko politički cilj.
Odgovor Zapada Staljinovom SSSR-u
Naime, savezničko bombardiranje Dresdena, tvrde brojni povjesničari, bio je odgovor Zapada, poglavito Britanaca, na jačanje Crvene armije, koja se u munjevitom kontranapadu s istoka približavala njemačkoj prijestolnici, Berlinu. Dresden, koji je ranije bio izuzet od savezničkih udara, napali su te 13. veljače bombarderi pod zapovjedništvom Arthura Harrisa koji su bacanjem zapaljivih bombi, koje bi po današnjim konvencijama bile zločin prvog ranga, prouzročili kaos i smrt u gradu od preko 600.000 stanovnika, koliko je Dresden, važno je naglasiti, imao prije Drugog svjetskog rata. Grad je potpuno razoren, a poginulo je, prema nekim procjenama oko 25.000 ljudi. Statistike nisu precizne pa se tom broju dodaje oko 20% od broja poginulih.
Smatrali ga ”najsigurnijim skloništem” u Njemačkoj
Kako je na početku rata Dresden bio izvan dosega savezničkog zrakoplovstva tako je bio ujedno i pun njemačkih izbjeglica koje su se, posebno s istoka, slijevale prema unutrašnjosti Njemačke.
U jesen 1944. godine Dresden je bio jedan od posljednjih njemačkih gradova koji nije bio razoren u savezničkim bombardiranjima te je predstavljao jedno od posljednjih administrativnih i gospodarskih središta tadašnje Njemačke. Saveznički udar na Dresden, kada je već sve bilo gotovo i kada je pobjednik rata bio izvjestan, neki povjesničari nazvali su Churchillovom pokaznom vježbom, koji je najviše insistirao na napadu, kako bi pokazao mišiće Staljinu.
Naime, Dresden je prvog dana napada bombardiralo 770 zrakoplova bombardera britanskog Kraljevskog ratnog zrakoplovstva, drugi dan udare su izvršili Amerikanci koji su nad Dresden poslali 1300 zrakoplova i dokrajčili grad u agoniji. Mnogi nesretnici živi su izgorjeli jer je temperatura zraka tijekom bombardiranja iznosila preko 90 stupnjeva.
Zastrašujuće je da je Dresden upravo na dan bombardiranja imao dvostruko više stanovnika nego početkom Drugog svjetskog rata, prepun izbjeglica Dresden je smatran najsigurnijim skloništem u Njemačkoj. Nažalost, upravo se ”najsigurnije sklonište” pokazalo kao grobnica brojnim izbjeglicama. Za bombardiranje Dresdena nitko nikada nije odgovarao.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
