Nakon uvodnog dijela u kojemu je zahvalio Gospodinu koji je svojim Duhom, koji nikada nije napustio svoju Crkvu, pratio sinodalne rasprave, a potom i sudionicima Sinode, Papa je rekao kako se tijekom rasprava pitao koje će značenje za Crkvu imati ova Sinoda, navodi bitno.net
„Zasigurno, smisao Sinode nije bio urediti sva pitanja vezana uz obitelj, već ih radije promotriti u svjetlu Evanđelja, crkvene Tradicije i dvijetisućgodišnje povijesti, te donijeti radost nade bez ponavljanja onoga što je već očito ili je već rečeno“, kazao je Papa.
Prema njegovim riječima Sinoda je trebala ukazati na važnost obitelji i braka između muškarca i žene, utemeljenog na jednosti i nerazrješivosti, te poslušati glasove obitelji i crkvenih pastira koji na „svojim ramenima nose terete i nade, bogatstva i izazove“.
„Radilo se o svjedočenju da za Crkvu Evanđelje ostaje životni izvor vječne novosti, nasuprot svih onih koji ga žele „indoktrinirati“ u mrtvo kamenje kojim žele gađati druge“, te onih koji se skrivaju iza nauka Crkve kako bi sjeli na Mojsijevu stolicu i presuđivali u teškim slučajevima i sudili ranjenim obiteljima, rekao je papa Franjo.
Zadaća Sinode bila je pojasniti kako je Crkva „Crkva siromašnih duhom i grešnika koji traže oproštenje, a ne jednostavno pravednika i svetih“.
U svojem govoru Sveti Otac osvrnuo se i na rad Sinode. Istaknuo je kako su različita razmišljanja, slobodno, ali ne uvijek i dobrohotno izražena, zasigurno dovela do živog i bogatog dijaloga te Crkvu pokazala živom, a ne zapečaćenom.
Papa je ukazao i na kulturalnu različitost koja je na Sinodi došla do izražaja, te podsjetio kako prava inkulturacija ne žele odbaciti temeljne vrijednosti, već pokazati njihovu snagu koja preobražava različite kulture.
„Vidjeli smo, u bogatstvu naše različitosti, kako je pred nama uvijek isti izazov: naviještanje Evanđelja muškarcima i ženama današnjice, te obrana obitelji od svih ideoloških i individualističkih napada. Ne upadajući u opasnost relativizma ili demoniziranja drugih, težili smo prigrliti, potpuno i odvažno, dobrotu i milosrđe “, rekao je Papa, naglasivši kako „istinski branitelji nauka nisu oni koji brane njegovo slovo, već njegov duh“.
„To nije put kojim se umanjuje važnost obrazaca, zakona i božanskih zapovijedi, već proslava veličine pravoga Boga koji nas ne gleda kroz naše zasluge ili djela, već samo kroz bezgraničnu darežljivost svojega milosrđa“, pojasnio je Papa dodavši kako je potrebno nadvladati napast starijeg brata (usp. Lk 15) i zavidnih radnika (usp. Mt 20, 1-16), te prepoznati kako su zapovijedi radi čovjeka, a ne obratno.
„Prva zadaća Crkve nije izricati osude i anateme, već naviještati Božje milosrđe, pozivati na obraćenje i voditi muževe i žene spasenju u Gospodinu“, kazao je Papa podsjetivši na izjave svojih predšasnika: bl. Pavla VI., sv. Ivana Pavla II. i Benedikta XVI. koji su naglašavali središnje mjesto milosrđa u poruci Evanđelja.
Više pročitajte OVDJE.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
